Ovaj tekst temelji se na znanstvenom radu dr. sc. Mije Belje s Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, objavljenom u Zborniku radova sa znanstvenog skupa „Muslimansko (Bošnjačko) – hrvatski rat s posebnim osvrtom na oružane sukobe i stradanja Hrvata u središnjoj Bosni“, održanog u Vitezu 6. i 7. lipnja 2023. godine.
Na temelju tog rada, uz korištenje arhivske građe, vojnih zapovijedi, izvještaja Armije BiH, iskaza svjedoka i članova obitelji žrtava, priređen je ovaj novinski prikaz zločina u selu Dusina iz siječnja 1993. godine – događaja koji se u suvremenim historiografskim analizama sve češće prepoznaje kao početak otvorenog hrvatsko-bošnjačkog sukoba u središnjoj Bosni.
Napad na Dusinu – prvi zločin nad Hrvatima u središnjoj Bosni
Napad postrojbi Armije Bosne i Hercegovine na selo Dusina 26. siječnja 1993. godine predstavlja prvi dokumentirani oružani sukob i masovni zločin nad Hrvatima u središnjoj Bosni. Taj događaj prethodio je masakru u Ahmićima za gotovo tri mjeseca i označio prijelomni trenutak raspada savezništva HVO-a i Armije BiH.
Tijekom napada pripadnici 7. muslimanske brdske brigade, uz sudjelovanje pripadnika odreda El Mudžahid, ubili su deset muškaraca – devet Hrvata i jednog Srbina, dok su hrvatske kuće opljačkane, spaljene i uništene, a civili zarobljeni.
Ubijeni su: Draženko Kegelj, Mladen Kegelj, Niko Kegelj, Stipo Kegelj, Vinko Kegelj, Pero Ljubičić, Augustin Radoš, Franjo Rajić, Zvonko Rajić i Vojo Stanišić.
Svjedočenja i dokumenti: Rekonstrukcija zločina
Događaji u Dusini rekonstruirani su kroz službene vojne dokumente Armije BiH, civilne zapise te iskaze preživjelih svjedoka, među kojima posebno mjesto zauzima svjedočenje Željke Rajić pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju (ICTY).
Njezino svjedočenje, kao i iskazi Ive Filipovića, Mirka Kegelja, Franje Krište, Ružice Kegelj i Milenka Rajića, potvrđuju zarobljavanje civila, selektivne likvidacije i sustavno nasilje nad nenaoružanim stanovništvom.
Prema iskazima, zapovjednik akcije Šerif Patković osobno je sudjelovao u odvođenju i likvidaciji zarobljenika, a brutalnost zločina potvrđena je i videozapisima ratne dokumentacije.
Širi kontekst: Od savezništva do otvorenog rata
Zločin u Dusini dogodio se istog jutra kada su napadnute crte HVO-a kod Kiseljaka, Busovače, Viteza, Novog Travnika i Uskoplja, što ukazuje na šire koordiniranu ofenzivu Armije BiH protiv hrvatskih položaja u središnjoj Bosni.
U tom razdoblju, unatoč ranijem savezništvu protiv srpskih snaga, političke i vojne napetosti između Hrvata i Bošnjaka eskalirale su u otvoreni međunacionalni sukob, koji je u narednim mjesecima doveo do tragedija u Ahmićima, Trusini i drugim mjestima.
Posljedice i neprocesuirana odgovornost
Unatoč brojnim svjedočanstvima i dokazima, za zločin u Dusini do danas nitko nije pravomoćno odgovarao. Ni trideset godina kasnije, nijedan Hrvat nije se vratio u to selo.
Od prijeratnih 22.510 Hrvata na području Zenice, danas ih ondje živi tek oko 8.000, što svjedoči o trajnim demografskim i društvenim posljedicama rata.
Dusina danas simbolizira početak spirale nasilja, gubitka povjerenja i raspada suživota u središnjoj Bosni – te ostaje trajna opomena da bez istine i pravde nema ni trajnog mira.




