Svetom misom zadušnicom u samostanskoj crkvi sv. Ivana Krstitelja u Kraljevoj Sutjesci danas je obilježena 33. obljetnica zločina nad Hrvatima općine Kakanj, jednog od najtežih stradanja hrvatskog naroda u Središnjoj Bosni tijekom rata u Bosni i Hercegovini.
Brojni vjernici, predstavnici vlasti, braniteljskih i stradalničkih udruga te gosti iz Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske okupili su se kako bi odali počast svim poginulim hrvatskim braniteljima i civilnim žrtvama.
Molitva za žrtve i poruka očuvanja istine
Misno slavlje predvodio je fra Bono Tomić, gvardijan franjevačkog samostana u Kraljevoj Sutjesci, koji je u svojoj propovijedi podsjetio na teška ratna stradanja hrvatskog naroda kakanjsko-sutješkoga kraja.
Naglasio je važnost čuvanja uspomene na poginule branitelje i civilne žrtve, ističući kako su sjećanje, istina i molitva temelj očuvanja identiteta i kolektivnog pamćenja hrvatskog naroda.
Vijenci i svijeće za poginule
Nakon svete mise kod središnjeg spomen-obilježja u Kraljevoj Sutjesci upriličeno je opijelo, polaganje vijenaca i paljenje svijeća.
Počast žrtvama odala su brojna izaslanstva sa svih razina vlasti, predstavnici braniteljskih i stradalničkih udruga te izaslanstva iz Bosne i Hercegovine i Hrvatske.
Među njima bilo je i izaslanstvo Hrvatskog narodnog sabora BiH koje je predvodio dopredsjedatelj Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Marinko Čavara.
U izaslanstvu su bili i savjetnik predsjedateljice Vijeća ministara BiH Nikola Lovrinović, zastupnik u Parlamentu Federacije BiH Josip Martić te predsjedatelj Općinskog vijeća Busovača Marko Šantić.
Marinku Čavari uručena Dijamantna plaketa
Tijekom obilježavanja obljetnice Udruženje obitelji poginulih i nestalih hrvatskih branitelja Domovinskog rata, zajedno s Odborom za obilježavanje obljetnice stradavanja Hrvata općine Kakanj, dodijelilo je Marinku Čavari Dijamantnu plaketu.
Priznanje mu je uručeno kao znak zahvalnosti za dugogodišnju potporu radu Udruge, očuvanju uspomene na poginule i nestale hrvatske branitelje te doprinos obilježavanju obljetnice stradanja Hrvata općine Kakanj.
Ljeto 1993. ostalo zapisano kao jedna od najvećih tragedija
Prema podacima organizatora obilježavanja, ljeto 1993. godine ostalo je upamćeno kao jedno od najtežih razdoblja za Hrvate kakanjsko-sutješkoga kraja.
Napetosti su kulminirale 13. lipnja 1993. godine, na blagdan sv. Ante Padovanskoga, kada je započeo progon hrvatskog stanovništva s područja općine Kakanj.
Posljedice su bile katastrofalne.
S tog područja protjerano je gotovo 14.000 Hrvata, dok je do kraja rata svoje domove bilo prisiljeno napustiti oko 11.000 stanovnika hrvatske nacionalnosti.
U ratnim događajima život su izgubila 103 hrvatska branitelja i 22 civila, a uništena su čak 34 hrvatska sela.
Broj Hrvata na području općine Kakanj smanjen je za više od 80 posto, što ovu tragediju svrstava među najveća stradanja Hrvata tijekom rata u Bosni i Hercegovini.
Sjećanje koje ne smije izblijedjeti
Obilježavanje 33. obljetnice još jednom je podsjetilo na žrtvu hrvatskih branitelja i civila koji su stradali tijekom ratnih događaja 1993. godine.
Sudionici komemoracije poručili su kako istina o stradanju Hrvata općine Kakanj mora ostati trajno sačuvana te prenositi budućim generacijama kao dio povijesne istine i kolektivnog sjećanja hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini.
