Svetom misom zadušnicom kod spomen-obilježja na Bikošama u naselju Maljine započelo je obilježavanje 33. obljetnice stradanja i progona Hrvata travničke općine te početka napada Armije Republike Bosne i Hercegovine na hrvatska područja ove općine.
Prije početka misnog slavlja položeni su vijenci i zapaljene svijeće za sve poginule branitelje i ubijene civile. Svetu misu predvodio je gvardijan Franjevačkog samostana Guča Gora, fra Davor Petrović.
Brojna izaslanstva odala počast žrtvama
Počast stradalima odala su brojna politička, vojna i društvena izaslanstva. Među nazočnima bili su Marinko Čavara, Marina Pendeš, Bojan Domić, Ilija Nakić, Boris Mrnjavac, Nikola Lovrinović te Vlatka Lukić.
Program obilježavanja nastavljen je kod spomen-obilježja Ovnak, gdje su okupljeni ponovno odali počast svim ubijenim Hrvatima ovog kraja.
Poruka vojnog biskupa: „Istina se ne smije zaboraviti“
Svetu misu na Ovnaku predvodio je Miro Relota, koji je pozvao na molitvu, očuvanje povijesnog sjećanja i istine o stradanju hrvatskog naroda tijekom ratnih događanja u središnjoj Bosni.
Nakon toga program je nastavljen svetom misom na groblju Prahulje, dok je obilježavanju nazočio i Tomo Kolenda.
U nekoliko dana ubijeno 137 Hrvata
Prema podacima organizatora, 8. lipnja 1993. godine označio je početak velikog napada Armije BiH na hrvatska područja travničke općine. Sukobi su zahvatili svih sedam travničkih župa, a posebno teško stradale bile su župe Guča Gora i Brajkovići.
U svega nekoliko dana ubijeno je 137 hrvatskih civila i branitelja, dok je 37 zarobljenih Hrvata iz Maljina i Bikoša strijeljano nakon zarobljavanja.
Protjerano više od 19.000 Hrvata
Ratna događanja ostavila su duboke posljedice na hrvatsku zajednicu travničkog kraja. Tijekom rata iz općine Travnik protjerano je više od 19.000 Hrvata.
Prema dostupnim podacima, ubijena su 124 hrvatska civila i 427 pripadnika Hrvatskog vijeća obrane. Gotovo svi katolički sakralni objekti na području travničke općine bili su oštećeni ili uništeni, dok su brojne hrvatske kuće opljačkane i spaljene.
Tri desetljeća poslije – bez odgovora na mnoga pitanja
Predstavnici udruga i obitelji žrtava ističu kako ni nakon 33 godine za brojne zločine počinjene nad hrvatskim civilima, ratnim zarobljenicima i pripadnicima HVO-a još uvijek nitko nije odgovarao.
Zbog toga godišnjice poput ove za mnoge predstavljaju ne samo sjećanje na žrtve nego i poziv institucijama da rasvijetle sve okolnosti ratnih zločina te procesuiraju odgovorne.
„Žrtve ne smiju biti zaboravljene, a istina mora ostati trajno zapisana za buduće naraštaje“, poručeno je tijekom obilježavanja.
