Za stanovnike zeničkog sela Šušanj, 8. lipnja ostaje datum koji nosi teške uspomene i bol koja ni nakon više od tri desetljeća nije nestala. Na ovaj dan prisjećaju se stradalih mještana i događaja koji su, prema svjedočenjima preživjelih i hrvatskih braniteljskih udruga, trajno promijenili život ovog hrvatskog sela.
Prije rata u Šušnju je živjelo oko 430 stanovnika. Danas je selo suočeno s depopulacijom, a brojni nekadašnji stanovnici nikada se nisu vratili na svoja ognjišta. Mnoge kuće su napuštene ili prodane, dok se povratak stanovništva gotovo i ne događa.
Prema navodima hrvatskih braniteljskih udruga, tijekom napada snaga Armije Republike Bosne i Hercegovine i stranih boraca mudžahedina ubijeno je više mještana, među kojima su bili uglavnom stariji muškarci te dvojica pripadnika HVO-a.
Položeni vijenci i služena molitva za žrtve
Povodom godišnjice stradanja, predstavnici hrvatskih braniteljskih udruga grada Zenice položili su vijence i zapalili svijeće kod spomen-obilježja podignutog u znak sjećanja na ubijene mještane. Molitvu za pokoj njihovih duša predvodio je čajdraški župnik vlč. Josip Šimunović.
Povjesničar Dragan Vidović ističe kako su tijekom napada opljačkane hrvatske kuće, dok je dio žena, prema svjedočanstvima, bio zatočen više tjedana.
„Prema iskazima preživjelih, jedan susjed musliman spriječio je da zatočene žene budu ubijene, zbog čega mu mnogi i danas odaju priznanje“, navodi Vidović.
„Nitko nije odgovarao“
Vidović smatra da je stradanje Šušnja dio šireg niza ratnih zločina počinjenih na području između Šušnja, Ovnaka i Bikoša.
„Pokolj u Šušnju samo je jedan u nizu krvavih događaja koji su se odvijali na ovom prostoru. Za brojne zločine gotovo nitko nije odgovarao, a interes međunarodne zajednice bio je vrlo ograničen. Posljedice su vidljive i danas jer se velik broj prognanih Hrvata nije vratio na ovo područje“, rekao je.
Prema njegovim riječima, ratna događanja ostavila su trajne demografske posljedice na prostor koji obuhvaća područje brajkovačke župe, gdje su mnoga naselja ostala bez značajnog dijela prijeratnog stanovništva.
