Križančevo Selo kod Viteza danas je bilo mjesto dubokog pijeteta i molitve, gdje je dostojanstvenom komemoracijom obilježena 32. godišnjica pogibije 64 hrvatska civila i branitelja, žrtava ratnog zločina koji su 1993. godine počinili pripadnici Armije RBiH. Program obilježavanja trajao je dva dana, a kulminirao je svetom misom zadušnicom i kolonom sjećanja do središnjeg spomen-obilježja.
Večer sjećanja u Dubravici: Lampioni u čast nevinih žrtava
Uoči same obljetnice, Mjesna zajednica Dubravica organizirala je tradicionalnu „Večer sjećanja“. Brojni mještani i građani Viteza u tišini su zapalili lampione duž Ulice 22. prosinca, od Željezničke postaje do spomen-obilježja u Križančevu Selu. Time su još jednom odali počast nevinim žrtvama i poslali poruku da se zločin i žrtva nikada neće zaboraviti.
Sveta misa zadušnica za ubijene Hrvate Lašvanske doline
Središnji dio komemoracije održan je danas u filijalnoj crkvi sv. Leopolda Mandića u Dubravici, gdje je svetu misu zadušnicu predvodio fra Pero Karajica. U svojoj propovijedi osvrnuo se na tragične događaje iz 1993. godine, ali je vjernike pozvao i na izgradnju budućnosti kroz obnovu domova i rađanje novih obitelji u Lašvanskoj dolini, uz naglasak da se žrtva poginulih branitelja i civila nikada ne smije zaboraviti.
Poruka župnika: „Pitanje krvavog Božića i dalje boli“
Nakon mise, župnik fra Zoran Mandić podsjetio je kako su prošle 32 godine od krvavog Božića u Križančevu Selu, ali da pitanje „zašto se to moralo dogoditi“ i dalje ostaje bez pravog odgovora. Istaknuo je da današnja sloboda postoji zahvaljujući žrtvi branitelja i tihih heroja, osobito žena i majki koje su u ratu nosile teret očuvanja obitelji.
Kolona sjećanja i polaganje vijenaca u Križančevu Selu
Po završetku mise, formirana je kolona sjećanja koja se u molitvi uputila prema središnjem spomen-obilježju u Križančevu Selu kod Viteza. Ondje su, uz opijelo i molitvu, položeni vijenci i zapaljene svijeće u čast 64 ubijena Hrvata – civila i pripadnika HVO-a.
Jedan od najtežih zločina u bošnjačko-hrvatskom sukobu
Masakr u Križančevu Selu smatra se jednim od najtežih zločina u bošnjačko-hrvatskom sukobu. Na današnji dan 1993. godine, pripadnici Armije RBiH, uz potporu mudžahedina, probili su crte obrane HVO-a. Na licu mjesta ubijena su 34 hrvatska civila i branitelja, dok je 30 zarobljenih pripadnika HVO-a odvedeno i kasnije pogubljeno. Njihova tijela, s vidljivim tragovima mučenja, razmijenjena su tek 39 dana kasnije.
Nepravda bez pravog sudskog epiloga
Unatoč brojnim dokazima, pravosudni epilog zločina u Križančevu Selu i dalje je bolna rana za obitelji žrtava. Za masakr je pravomoćno osuđen samo jedan neposredni izvršitelj, Almir Sarajlić, na 15 godina zatvora, dok su zapovjednici i nalogodavci oslobođeni odgovornosti. Obitelji ubijenih to smatraju nastavkom institucionalne nepravde i dodatnim poniženjem žrtava.
