Zastupnica u Europskom parlamentu i potpredsjednica Kluba zastupnika Europske pučke stranke Željana Zovko podržala je rezoluciju Europskog parlamenta koja poziva na donošenje europske strategije za suzbijanje islamističkog utjecaja i bolje praćenje mreža povezanih s Muslimanskim bratstvom. Poseban naglasak stavljen je na kontrolu europskog financiranja i transparentnost krajnjih korisnika sredstava.
Zovko je, kako javlja Hrvatski Medijski Servis, podržala rezoluciju kojom se od Europske unije traži snažniji pristup u prepoznavanju i procjeni mogućih sigurnosnih rizika povezanih s transnacionalnim mrežama političkog i društvenog utjecaja.
Jedna od ključnih tema odnosi se na pitanje europskog financiranja organizacija i projekata za koje postoji sumnja na povezanost s islamističkim mrežama.
Zovko: „Moramo znati tko prima europska sredstva“
Zovko je poručila da Europska unija mora imati jasna pravila kojima bi se osiguralo da europska sredstva ne završavaju kod pojedinaca ili organizacija povezanih s mrežama koje predstavljaju sigurnosni rizik.
„Europska unija mora imati jasna pravila kojima će osigurati da njezina sredstva ne dolaze do pojedinaca ili organizacija povezanih s islamističkim mrežama. Kada se dodjeljuju europska sredstva, moramo znati tko ih prima, za koju svrhu i kroz koje programe te moramo imati učinkovite mehanizme za prepoznavanje mogućih rizika“, poručila je Zovko.
U rezoluciji se posebno ističe potreba za pojačanim provjerama europskog financiranja, većom transparentnošću krajnjih korisnika sredstava te boljim praćenjem mogućih rizika prije njihove dodjele.
Zovko povukla jasnu granicu između islama i islamizma
Jedan od važnih dijelova poruke Željane Zovko odnosi se na razlikovanje islama kao religije od političkog islamizma kao ideologije.
Zovko je naglasila da borba protiv islamističkih mreža, prema njezinu stajalištu, ne smije biti usmjerena protiv ljudi zbog njihove vjere.
„Islam kao religija ne smije se poistovjećivati s političkim islamizmom kao ideologijom. Europa mora istodobno štititi slobodu vjeroispovijesti i svoje demokratske institucije“, istaknula je Zovko.
Dodala je kako odgovor europskih institucija treba biti usmjeren na konkretne ideologije, organizacije i aktivnosti za koje se utvrdi da predstavljaju sigurnosni rizik, a ne na pripadnike određene vjerske zajednice.
Rezolucija traži veći nadzor transnacionalnih mreža
Dokument Europskog parlamenta upozorava i na potrebu boljeg praćenja transnacionalnih mreža političkog i društvenog utjecaja.
U tom se kontekstu spominje njihovo moguće djelovanje kroz različite organizacijske, obrazovne, vjerske i kulturne strukture.
Istodobno se poziva na snažniju suradnju država članica Europske unije i europskih institucija, uključujući Europol i Eurojust, posebno u razmjeni informacija i procjeni potencijalnih sigurnosnih rizika.
Cilj takvog pristupa, kako proizlazi iz rezolucije, jest omogućiti europskim institucijama da potencijalne rizike prepoznaju prije nego što prerastu u ozbiljnije sigurnosne ili institucionalne probleme.
„Ne možemo sigurnost promatrati samo kroz nasilni ekstremizam“
Zovko smatra da se sigurnost demokratskih institucija ne može promatrati isključivo kroz pojedinačne slučajeve nasilnog ekstremizma.
„Sigurnost naših demokratskih institucija ne možemo promatrati samo kroz pojedinačne slučajeve nasilnog ekstremizma. Moramo biti sposobni prepoznati i dugoročne pokušaje nedemokratskog utjecaja te na njih odgovoriti na temelju jasnih pravila, provjerljivih činjenica i vladavine prava“, poručila je.
Istodobno je naglasila važnost očuvanja slobode vjerskog djelovanja i prostora za dijalog.
„Istodobno moramo čuvati prostor za slobodno vjersko djelovanje i dijalog“, zaključila je Zovko.
Rezolucija tako otvara širu raspravu o tome kako Europska unija može istodobno zaštititi slobodu vjeroispovijesti, osigurati transparentno korištenje europskog novca i spriječiti nedemokratske oblike političkog utjecaja.
