Vrhbosanska nadbiskupija reagirala je u ponedjeljak na najave da bi Gradsko vijeće Sarajeva ovog tjedna moglo donijeti odluku kojom se 1. veljače proglašava danom osnivanja Sarajeva, upozoravajući kako je riječ o povijesnom revizionizmu kojim se, uz ostalo, niječe kršćansko nasljeđe tog grada.
Predsjednik Gradskog vijeća Sarajeva Jasmin Ademović iz stranke Narod i pravda (NiP) najavio je kako će na sjednici zakazanoj za 19. veljače predložiti za usvajanje već pripremljenu odluku koja se ne bi mogla mijenjati a u njoj stoji kako će ubuduće kao dan osnivanja Sarajeva biti obilježavan 1. veljače kao datum iz 1462. godine kada je tadašnji osmanski upravitelj Isa-beg Ishaković izdao tzv. vakufnamu odnosno ispravu kojom zgrade podignute po njegovu nalogu u Sarajevu postaju javno dobro.
Islamska zajednica u BiH i u njeno ime stanovita udruga “Isa-beg Ishaković” to tretiraju kao datum kada je Sarajevo postalo urbanom cjelinom uz tvrdnju kako je od tada počeo procvat i razvitak Sarajeva kao urbane cjeline a u objavi koju su postavili na mrežnim stranicama naveli su i konstataciju kako je samo provala Eugena Savojskog 1697. spriječila da Sarajevo bude veće i od Zagreba i od Beograda.
S tom su argumentacijom ponovo zatražili da 1. veljače postane službenim praznikom Sarajeva iako je takva incijativa ranije već odbačena. Time su uspjeli samo potaknuti novi val rasprava o tome kada je i kako nastalo Sarajevo a povjesničar i profesor na Filozofskom fakultetu u Sarajevu akademik Husnija Kamberović otvoreno je postavio pitanje kakvu to poruku oni koji pokreću ovakve incijative šalju sugrađanima koji nisu muslimani.
‘Koju poruku želimo poslati ljudi koji nisu muslimani u Sarajevu?’
Kazao je kako svima mora biti jasno da današnje Sarajevo baštini predosmansku povijest i tradiciju, jednako kao i osmansku i postosmansku, austrijsku, socijalističku i postsocijalističku, a inicijativu smatra spornom jer je 1. veljače predložen kao datum bez ikakvog povijesnog utemeljenja jer se on ne navodi nigdje u Ishakovićevoj vakufnami a njeno datiranje može se rastegnuti na cijeli mjesec.
“Koju poruku želimo poslati ljudi koji nisu muslimani u Sarajevu? Kao povjesničar o tome ne moram voditi računa, ali kao čovjek se mogu pitati da li netko stvarno želi poslati neke druge poruke tim ljudima”, upozorio je Kamberović. U reakciji dostavljenoj medijima iz Vrhbosanske nadbiskupije podsjećaju pak kako je naselje pod nazivom Vrhbosna na području današnjeg Sarajeva postojalo stoljećima prije turske okupacije kao i da je tamo prema zapisima još 1238. godine postojala katedrala Sv. Petra. Istaknuli su kako je dostupan cijeli niz arheoloških dokaza o kršćanskim korijenima na tom području kao i pisanih dokumenata koje se pokušava zanemariti a uz to je svima jasno jer postoje dokazi da korijeni urbane strukture Sarajeva potječu još iz antičkih vremena.
“Kamen pamti, a dokumenti jednako bilježe. Sve drugo protivi se istini”, upozorili su. Javnost se u Sarajevu polarizirala i oko ovog pitanja pa su protiv inicijative da se 1. veljače proglasi danom osnivanja Sarajeva javnim očitovanjem istupile brojne ugledne osobe predvođene Kamberovićem i akademikom Kemalom Hanjalićem, nekadašnjim gradonačelnikom Sarajeva. S druge strane javnu su potporu inicijative dali neki drugi poput umirovljenog profesora Filozofskog fakulteta Envera Imamovića i profesora na tom istom fakultetu Adnana Busuladžića.
