Bivši predsjednik Federacije BiH i ministar obrane Hrvatske Republike Herceg Bosne Vladimir Šoljić govorio je o ulozi HVO-a i HV-a u ključnim ratnim operacijama u BiH, odnosima HVO-a i Armije BiH te očekivanjima od predstojećih izbora.
U bošnjačkoj javnosti posljednjih se godina sve češće vode rasprave o ulozi Armije Republike BiH, HVO-a i Hrvatske vojske u ključnim ratnim operacijama u Bosni i Hercegovini. Posebno se raspravlja o obrani Mostara, oslobađanju Kupresa i Jajca te ulozi HVO-a i HV-a u deblokadi Bihaća.
O tim temama govorio je Vladimir Šoljić, bivši predsjednik Federacije BiH i ministar obrane Hrvatske Republike Herceg Bosne, koji je tijekom rata bio neposredno uključen u političke i obrambene strukture.
Šoljić u razgovoru iznosi svoje viđenje ratnih događaja, tvrdeći da se posljednjih godina pokušava promijeniti interpretacija pojedinih operacija i umanjiti uloga HVO-a i HV-a.
„Sve drugo je borba za bolju prošlost“, poručio je Šoljić.
Tko je branio Mostar?
Šoljić tvrdi da pitanje obrane Mostara tijekom rata dugo nije bilo predmet ozbiljnijih političkih prijepora.
Prema njegovim riječima, nakon širenja rata na područje Bosne i Hercegovine i sve veće opasnosti od okruženja, obrana Mostara povjerena je HVO-u, budući da je upravo ta vojna formacija u tom trenutku bila organizirana na području grada.
Šoljić navodi da su uz HVO djelovale i manje skupine HOS-a te druge dragovoljačke formacije, ali tvrdi da su one djelovale uz logističku i zapovjednu potporu HVO-a.
Posebno ističe operaciju Lipanjske zore, tijekom koje su, prema njegovu svjedočenju, snage HVO-a uz potporu Hrvatske vojske oslobodile šire područje Mostara.
„HVO je uspješno izvršio povjerenu mu ulogu od strane Predsjedništva BiH“, rekao je Šoljić.
Dodao je da je dokumentacija o planiranju i provedbi obrane Mostara i operacije Lipanjske zore dostupna javnosti.
Što se dogodilo tijekom oslobađanja Kupresa?
Govoreći o oslobađanju Kupresa, Šoljić tvrdi da je HVO samostalno proveo operaciju „Cincar“, tijekom koje je oslobođen Kupres i njegovo šire područje.
Prema njegovu svjedočenju, operacijom je zapovijedao tadašnji načelnik Glavnog stožera HVO-a general Tihomir Blaškić.
Šoljić se prisjetio i susreta pripadnika HVO-a i Armije BiH na zajedničkom punktu nakon oslobađanja Kupresa.
Posebno je naglasio ulogu zdravstvenog osoblja koje je, kako kaže, zajedno s vojnicima sudjelovalo u ratnim operacijama i pružalo pomoć ranjenima.
Jajce: Šoljić tvrdi da su ga oslobodili HVO i HV
Jedna od najosjetljivijih tema razgovora bila je operacija oslobađanja Jajca.
Šoljić tvrdi da su Jajce oslobodile zajedničke snage HVO-a i Hrvatske vojske, pod zapovjedništvom generala Ante Gotovine.
Prema njegovim riječima, u trenutku operacije u samom Jajcu nije bilo pripadnika Armije BiH.
„Oslobođenje Jajca izvele su zajedničke snage HVO-a i HV-a“, rekao je Šoljić, dodajući da se posljednjih godina pojavljuju drugačije interpretacije tih događaja.
Uloga HVO-a i HV-a u deblokadi Bihaća
Šoljić se osvrnuo i na deblokadu Bihaća, posebno na ulogu Hrvatske vojske i HVO-a tijekom operacije Oluja.
Podsjetio je da je nakon pada Srebrenice postojala ozbiljna zabrinutost zbog mogućnosti pada Bihaća te da su iz BiH prema Hrvatskoj upućivani zahtjevi za vojnu pomoć.
Prema Šoljićevim riječima, međunarodni partneri, među kojima posebno izdvaja Sjedinjene Američke Države i Tursku, također su podržavali angažman Hrvatske.
Posebno je istaknuo izjave nekadašnjih zapovjednika Armije BiH o ulozi Hrvatske vojske u deblokadi bihaćkog područja.
„Nakon navedenog bespredmetno je voditi bilo kakvu polemiku s onima koji osporavaju doprinos HVO-a i HV-a u deblokadi Bihaća“, kazao je Šoljić.
Šoljić o Jadranku Prliću i ratnoj politici
U razgovoru se dotaknuo i političke karijere Jadranka Prlića, koji je tijekom rata obnašao niz visokih funkcija u institucijama BiH i Hrvatskoj Republici Herceg Bosni.
Šoljić je govorio o Prlićevim odnosima s političkim predstavnicima Bošnjaka te o njegovoj ulozi u različitim fazama političkog razvoja BiH.
Prisjetio se i događaja u Širokom Brijegu na kojem su sudjelovali Bogić Bogićević, Mladen Ivanić, Jadranko Prlić i Stjepan Mesić.
Postoje li sličnosti između 1990-ih i današnje BiH?
Jedan od politički najzanimljivijih dijelova razgovora odnosi se na Šoljićevu usporedbu političkih procesa u bivšoj Jugoslaviji početkom 1990-ih s današnjom situacijom u Bosni i Hercegovini.
Šoljić smatra da se u višenacionalnim državama velikodržavni projekti mogu razvijati kroz političku retoriku o ugroženosti najbrojnijeg naroda.
Pritom povlači paralelu između političkih procesa u Jugoslaviji krajem 1980-ih i početkom 1990-ih te današnjih političkih odnosa u BiH.
Njegove ocjene predstavljaju njegovo političko i povijesno viđenje događaja, a pojedine interpretacije ratnih operacija i političkih procesa predmet su različitih historiografskih i političkih tumačenja.
Što očekuje od izbora u BiH?
Govoreći o predstojećim izborima, Šoljić očekuje oštru, ali civiliziranu političku kampanju.
Kao jednu od ključnih tema izdvaja pitanje izmjena Izbornog zakona BiH i političke ravnopravnosti Hrvata u Bosni i Hercegovini.
Prema njegovu mišljenju, pitanje legitimnog političkog predstavljanja hrvatskog naroda ostaje jedno od najvažnijih pitanja budućih političkih odnosa u BiH.
„Osnovni cilj je borba za institucionalnu jednakopravnost hrvatskog naroda u BiH s druga dva konstitutivna naroda“, rekao je Šoljić.
„Promjena Izbornog zakona bit će jedna od ključnih tema“
Šoljić smatra da će se pitanje Izbornog zakona ponovno naći u središtu predizborne kampanje.
Posebno upozorava na problem izbora članova Predsjedništva BiH i uloge domova naroda u zaštiti kolektivnih nacionalnih interesa.
Prema njegovu mišljenju, bez rješavanja pitanja političke jednakopravnosti konstitutivnih naroda teško je očekivati dugoročnu političku stabilnost BiH.
