Američki predsjednik Donald Trump objavio je kraj rata s Iranom nakon gotovo dva tjedna intenzivnih sukoba na Bliskom istoku. Ipak, vojni analitičari upozoravaju da je prerano govoriti o konačnom ishodu sukoba.
Dok Sjedinjene američke države i Izrael tvrde da je iranski vojni potencijal ozbiljno oslabljen, vlasti u Teheranu poručuju da zemlja i dalje ima kapacitet za snažan odgovor.
Kovačević: Ciljevi napada nisu bili jasni
Vojni analitičar Pero Kovačević izjavio je za Hrvatsku radioteleviziju da su poruke američke administracije tijekom sukoba često bile kontradiktorne.
Prema njegovim riječima, različiti dužnosnici iz Washingtona slali su različite poruke o stvarnim ciljevima operacije. Među njima je bio i američki državni tajnik Marco Rubio.
“Vojska je govorila da je cilj uništiti iranski raketni i nuklearni potencijal, dok je predsjednik Trump u nekim trenucima spominjao rušenje režima. Ako se pogledaju izjave izraelskih dužnosnika, čini se da je krajnji cilj bio promjena režima u Iranu, ali to nije ostvareno”, rekao je Kovačević.
Iran pretrpio teške gubitke, ali nije slomljen
Prema procjenama stručnjaka, američke i izraelske snage nanijele su ozbiljnu štetu iranskoj vojnoj infrastrukturi. Kovačević tvrdi da je iranska mornarica gotovo uništena, dok je protuzračna obrana značajno oslabljena.
“U vojnom smislu Iran je vraćen 15 do 20 godina unatrag, ali nije slomljen i pokazao je da se može boriti”, rekao je. Dodao je da postoje i informacije o šteti na američkim vojnim sustavima u regiji, uključujući radarske instalacije u Kataru i Jordanu, dok je Iran pokušao ciljati i NATO radar u Turskoj.
Energetsko tržište pod pritiskom
Sukob je snažno utjecao i na globalno energetsko tržište. Energetski stručnjak Ivica Jakić ističe da rast cijena energenata nikome ne odgovara, ali da su se cijene nafte nakon početnog šoka počele stabilizirati.
Posebno je naglasio strateški značaj Strait of Hormuz, kroz koji prolazi velik dio svjetske trgovine naftom i plinom.
“Cijeli svijet i dalje ovisi o Hormuškom tjesnacu, ali sve više zemalja razvija koncept energije u vlastitom dvorištu – uključujući male nuklearne elektrane, vodik i e-metanol”, rekao je.
Hrvatska razmatra nove energetske projekte
Prema riječima Jakića, i Hrvatska razmatra razvoj novih energetskih kapaciteta, uključujući proizvodnju e-metanola, primjerice u Zadar.
Spominje se i mogućnost izgradnje malih modularnih nuklearnih elektrana koje bi povećale energetsku neovisnost zemlje.
Energetska kriza pogađa Europu
Energetska situacija u Europi i dalje je napeta, posebno u Njemačkoj. Prema Jakiću, njemačke vlasti čak su pozvale građane da ne pune električne automobile između 11 i 13 sati zbog nedostatka električne energije.
Istovremeno, cijene goriva na benzinskim postajama dosegnule su između 2,48 i 2,50 eura po litri, dok su u jednom trenutku bile i do 2,80 eura. Zbog toga mnogi Nijemci odlaze u Poljsku kako bi natočili gorivo po znatno nižoj cijeni.
Tamo litra goriva košta oko 1,50 eura, ali njemačke vlasti kontroliraju vozače pri povratku i naplaćuju carinu ako su kupili više od 10 litara.
