Hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu Tomislav Sokol upozorio je da novi Pakt za Mediteran ne smije zanemariti povratak nezakonitih migranata u zemlje podrijetla. Tijekom rasprave o odnosima Europske unije sa zemljama južnog susjedstva poručio je da suradnja i financijska pomoć tim državama trebaju uključivati i njihovu spremnost da prihvate vlastite državljane koji nemaju pravo boravka u EU-u.
Sokol smatra da bez učinkovite politike povratka nema vjerodostojne europske migracijske politike. Osvrnuo se i na stanje u europskim gradovima poput Pariza, Bruxellesa i Milana, upozoravajući na probleme koje, prema njegovu stajalištu, europske institucije ne bi smjele zanemariti u raspravama o migracijama i integraciji.
Sokol traži da Pakt za Mediteran uključi povratak migranata
Govoreći o budućnosti suradnje Europske unije sa zemljama južnog susjedstva, Sokol je upozorio da izvješće o Paktu za Mediteran, prema njegovu mišljenju, ne posvećuje dovoljno pozornosti jednom od ključnih pitanja europske migracijske politike – povratku osoba koje nemaju pravo ostati u Uniji.
„Pakt za Mediteran trebao bi biti važan instrument suradnje sa zemljama našeg južnog susjedstva. Izvješće ne uspijeva jasno prepoznati jedno od ključnih pitanja za europske građane, a to je povratak ilegalnih migranata u njihove zemlje podrijetla“, rekao je Sokol.
Prema njegovu stajalištu, budući odnosi EU-a s partnerskim državama trebali bi obuhvatiti i konkretne mehanizme za provedbu odluka o povratku osoba koje nemaju pravo boravka na području Europske unije.
„Tko nema pravo ostati u EU-u, mora je napustiti“
Sokol je tijekom rasprave govorio i o nasilju na ulicama Pariza, Bruxellesa i Milana te doveo u pitanje učinkovitost integracijskih politika u slučajevima dugotrajnih migracijskih procesa.
„Ovih dana, na ulicama Pariza, Bruxellesa i Milana, ponovno vidimo koliko je ideja integracije nerealna, čak i nakon nekoliko generacija migracija. Ne možemo samo pričati o novim oblicima mobilnosti i partnerstva, a zanemariti politiku povratka. Tko nema pravo ostati u Europskoj uniji, mora je napustiti. Dobrovoljno kada je to moguće, a prisilno kada je to potrebno“, poručio je hrvatski eurozastupnik.
Njegove izjave usmjerene su na potrebu povezivanja migracijske politike s provedbom odluka o povratku osoba kojima nije odobren ostanak u EU-u.
Financijska pomoć trećim zemljama povezana s prihvatom povratnika?
Jedan od ključnih prijedloga koje je Sokol iznio odnosi se na uvjetovanje suradnje i financijske pomoći trećim zemljama njihovom spremnošću da prihvate svoje državljane koji se vraćaju iz Europske unije.
„Stoga Pakt za Mediteran mora biti i instrument vanjske politike za deportaciju ilegalnih migranata. Suradnja i financijska pomoć trećim zemljama moraju biti uvjetovane njihovom spremnošću da prihvate povratak svojih građana“, istaknuo je Sokol.
Takav pristup, prema njegovu mišljenju, trebao bi postati važan dio odnosa EU-a sa zemljama izvan Unije, osobito u okviru suradnje sa državama južnog susjedstva.
Sokol: Bez učinkovite politike povratka nema vjerodostojne migracijske politike
Na kraju rasprave hrvatski zastupnik ponovno je naglasio da se europska migracijska politika ne može oslanjati samo na partnerstva, mobilnost i integraciju, nego mora obuhvatiti i učinkovito provođenje odluka o povratku.
„Bez učinkovite politike povratka nema vjerodostojne europske migracijske politike, čak ni u kontekstu Pakta za Mediteran“, zaključio je Tomislav Sokol.
Njegova upozorenja otvaraju pitanje budućeg smjera europske migracijske politike i načina na koji će Europska unija surađivati sa zemljama južnog susjedstva u provedbi povratka osoba koje nemaju pravo boravka na njezinu području.
