U emisiji Fenom tjedna na Z1 televiziji, tijekom rasprave između novinara i publicista Igora Vukića te povjesničara i profesora Ive Goldsteina, ponovno se otvorila tema oko karaktera logora Jasenovac i pojma povijesnog revizionizma. Goldstein je tom prilikom ustvrdio da svako preispitivanje povijesnih tvrdnji o Jasenovcu smatra revizionizmom, a ne legitimnom znanstvenom revizijom.
To je pitanje detaljno pojasnio povjesničar Davor Marijan, istraživač Hrvatskog instituta za povijest i autor rada „Suvremena hrvatska povijest i nevolje s revizionizmom“.
Pojam revizionizma u Hrvatskoj: politička etiketa s negativnim predznakom
U hrvatskoj historiografiji pojam revizionizam često se koristi kao negativna etiketa. S njime se diskvalificiraju povjesničari koji preispituju ustaljene narative, osobito one vezane uz razdoblje 1941.–1990..
Prema Marijanu, pojam „povijesni revizionizam“ u hrvatski javni diskurs ulazi tek početkom 21. stoljeća. Do tada se koristio isključivo u marksističkoj terminologiji. Kao glavnog promotora tog pojma Marijan navodi Slavka Goldsteina, oca Ive Goldsteina, koji sam nije bio povjesničar.
Znanost počiva na reviziji — bez nje nema napretka
Marijan podsjeća da je nakon 2000. godine prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman bio posebno napadan zbog „revizionizma“, a Slavko Goldstein najzaslužniji za uvođenje tog pojma kao sredstva političkog obračuna.
Citira i mišljenje povjesničarke Mirjane Gross: „Svaki iskaz zastarijeva i zahtijeva reviziju.“
Znanost napreduje isključivo revizijom — novim istraživanjima, otkrićima i propitivanjem postojećih teza. Stoga, tvrdi Marijan, optuživanje za „revizionizam“ u znanstvenom kontekstu potpuno je nelogično i protuznanstveno.
Povjesničar Dragan Vidović ističe kako povijest kao znanost ne može napredovati bez istraživanja i preispitivanja do sada poznatih činjenica i postavki, što znači revidirati stavove.” Svjedoci smo da postoje povjesničari koji uveliko zloupotrebljavaju povijest kao znanost i krivotovorenjem informacija žele nametnuti diskurs o kojem ne postoji mogućnost diskusije, ” ističe mr. Vidović.
Revizionizam kao sredstvo političkog pritiska
Marijan zaključuje kako pojam „povijesni revizionizam“ koriste oni koji ne žele preispitivati ustaljene interpretacije, osobito vezane uz Drugi svjetski rat. Jedina brojka koja je službeno korigirana bila je broj žrtava Jasenovca — s 700.000 na 83.000 do 100.000 — ali i ona, tvrdi Marijan, nije utemeljena na sveobuhvatnim istraživanjima.
Upozorava da se etiketama nastoji obeshrabriti povjesničare koji se žele baviti dubinskim istraživanjima i radom u arhivima. Zbog toga smatra:
„Revizionizam pripada dnevnoj politici – ne znanosti.“
Znanstvenik koji nije spreman na reviziju, smatra Marijan, bolje da se bavi politikom.
Vukićeva definicija: „Revizionizam je sve što se ne sviđa Ivi Drobilici“
Uz akademske analize, Igor Vukić dao je i sarkastičnu definiciju revizionizma, poručivši je da se u hrvatskom javnom prostoru taj termin često koristi isključivo kao ideološka oznaka, a ne kao ozbiljan znanstveni koncept.
