Izjava predsjedatelja Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH Dragan Mioković da je „na Bleiburgu trebalo biti ubijeno više Hrvata“ izazvala je snažne reakcije i otvorila pitanje političke odgovornosti, ali i šireg obrasca dehumanizacije u javnom prostoru Bosne i Hercegovine.
Gostujući u emisiji Kompas na RTV Herceg-Bosne, glavni urednik Hrvatski medijski servis Milan Šutalo poručio je kako Mioković ne bi smio obnašati nijednu političku funkciju.
„Mioković ne bi trebao biti samo smijenjen s čela Parlamenta Federacije BiH, nego se uopće povući iz politike“, rekao je Šutalo, naglašavajući da je riječ o ekstremnoj i neprihvatljivoj izjavi koja vrijeđa žrtve i potiče etničku mržnju.
Posebno je istaknuo izostanak reakcije bošnjačkih stranaka, uključujući i Naša stranka, koja se javno predstavlja kao liberalno-demokratska opcija. „Miokovića smatram bošnjačkim dužnosnikom iako formalno zauzima srpsku poziciju, ali u bošnjačkoj javnosti nismo vidjeli nikakvu osudu“, upozorio je Šutalo, dodajući da sumnja u reakciju Tužiteljstvo BiH bez konkretne kaznene prijave.
Kontinuitet opasne retorike
Šutalo je naglasio da Miokovićeva izjava nije izoliran slučaj te podsjetio na niz sličnih istupa bošnjačkih političkih dužnosnika, uključujući izjave ministra obrane Zukan Helez o „ustaškim genima“ i „ustaškim gadovima“, Džafer Alić o Hrvatima i Srbima kao „neugodnim stanarima“, kao i ranije izjave Bakir Izetbegović o „prebrojavanju“ i „dva željeznička vagona za Hrvate“.
„To je klasična dehumanizacija. Ona služi kao psihološka priprema za političku eliminaciju, sukob ili čak fizičko nasilje. Prije svakog progona ljude se mora prikazati kao manje vrijedne“, upozorio je Šutalo.
Izborni zakon i međunarodni pritisci
Govoreći o mogućim rješenjima političke krize, Šutalo je istaknuo ulogu visokog predstavnika Christian Schmidt te naveo da bi pritisak Sjedinjenih Američkih Država, uključujući utjecaj političara poput Marco Rubio, mogao ubrzati izmjene Izbornog zakona BiH.
Kao dodatni kanal naveo je angažman hrvatskog premijera Andrej Plenković kroz kontakte s njemačkim kancelarom Friedrich Merz.
Upozorio je i na mogućnost pravne reakcije ako bi kandidat poput Slaven Kovačević bio izabran bošnjačkim glasovima za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, podsjetivši na presudu Ustavnog suda BiH u predmetu „Ljubić“.
Jedan hrvatski kandidat – nužnost, ne izbor
Zaključno, Šutalo je naglasio kako hrvatske stranke moraju izaći s jednim zajedničkim kandidatom jer „Hrvati nemaju luksuz političke rascjepkanosti“. Bez promjene izbornih pravila, upozorio je, to je jedini način da se pokuša vratiti legitimno predstavljanje u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine.
