Analitičari međunarodnih odnosa već su razvili gotovo jednoglasno mišljenje o mogućem rusko-ukrajinskom mirovnom sporazumu pod Trumpovim patronatom — uglavnom skeptično.
Mađarski premijer Viktor Orbán pokušava prikazati Mađarsku kao jedinu europsku državu koja ima potencijal ugostiti ruskog i američkog predsjednika na povijesnom mirovnom sastanku u Budimpešti.
No, kako se ispostavilo, plan je doživio iznenadan zastoj: pripremni sastanak na ministarskoj razini (Lavrov – Rubio) odgođen je na neodređeno vrijeme, iz nepoznatih razloga.
Dezinformacije, spinovi i stvarne okolnosti sukoba
Proces je, prema izvorima, bremenit spinovima i dezinformacijama, koji su postali sastavni dio pregovaračke taktike.
Što više informacija izlazi u javnost – to je stvarno stanje procesa teže procijeniti.
Je li Trump doista izgubio živce na sastanku sa Zelenskim u Bijeloj kući, kako tvrde anonimni izvori, ili je riječ o ciljanoj medijskoj manipulaciji kojom se želi proširiti manevarski prostor za pregovore – ostaje nepoznato.
No poznate su realne okolnosti koje oblikuju ishod rata i mogućnost mirovnog dogovora:
- I Ukrajina i Rusija iscrpljene su ratom, osobito u ljudstvu.
- Teritorijalni dobitci postali su neodrživi i neisplativi.
- Krim i dijelovi Donecka i Luhanska vjerojatno će ostati pod ruskom kontrolom, što je realitet svakog mogućeg sporazuma.
Promjena granica, iako politički nepopularna, postaje neizbježna činjenica mirovnog procesa. Ključno pitanje bit će kako definirati nove granice tako da ni Putin ni Zelenski ne izgledaju kao potpuni gubitnici.
Prostor za kompromisni mir
Zima, koja tradicionalno usporava borbe, mogla bi poslužiti kao idealno razdoblje za kompromisni mir.
Ulogu u tome ima i mirovni proces za Gazu, koji bi mogao postati model za geopolitičko resetiranje – gdje više država preuzima ulogu mirovnih sponzora.
Za Putina, izlazak iz ukrajinskog rata uz zadržavanje geopolitičkog utjecaja predstavlja strateški interes. Ako ostane zatočen u ratu, riskira da Rusija postane samo promatrač globalnih preslagivanja.
Stoga, unatoč odgodi pripremnih sastanaka, susret na vrhu u Budimpešti ostaje izgledna opcija.
Uloga Europe i prilika za Hrvatsku
Ako dođe do mirovnog dogovora, Europska unija bi trebala preuzeti odgovornost za poslijeratnu integraciju Ukrajine.
Ključnu ulogu imat će energetska neovisnost o Rusiji, što otvara prilike i za Hrvatsku.
Projekti poput LNG terminala na Krku i Janafove mreže mogli bi Hrvatsku pozicionirati kao važnog energetskog aktera u regiji, iznad njezine uobičajene političke kategorije.
U toj novoj realnosti, i sam Viktor Orbán, koji se diči prijateljstvima s Trumpom i Putinom, morat će odustati od ruskog plina i nafte — kao i cijela Europa.
