Predsjednik Hrvatske republikanske stranke (HRS) Slaven Raguž ustvrdio je kako se u Bosni i Hercegovini već godinama vodi pogrešna rasprava o položaju Hrvata, pri čemu se, kako navodi, politička prava jednog naroda pogrešno svode na broj političkih funkcija koje obnaša.
Prema njegovim riječima, istodobno se iz političkog Sarajeva tvrdi da Hrvati imaju više političkih prava nego što im pripada, dok predstavnici HDZ-a BiH javnost uvjeravaju da hrvatski narod nikada nije bio bolje politički pozicioniran.
“Prava naroda ne mjere se brojem fotelja”
Raguž smatra da obje tvrdnje počivaju na istoj pogrešnoj pretpostavci – da se ustavna prava mogu mjeriti brojem ministarskih, zastupničkih ili drugih političkih dužnosti.
Ističe kako se stvarna politička ravnopravnost ne ogleda u broju funkcija, nego u mogućnosti naroda da slobodno bira, kontrolira i smjenjuje svoje legitimne političke predstavnike.
Prema njegovu stavu, Bosna i Hercegovina nije država u kojoj se ustavna prava raspodjeljuju prema brojnosti stanovništva ili političkoj volji većine, nego država triju konstitutivnih naroda čija su prava zajamčena Ustavom.
Kritika tvrdnji o “višku hrvatskih prava”
Predsjednik HRS-a odbacuje tvrdnje da Hrvati imaju “previše prava”, navodeći kako se u javnosti često manipulira usporedbama broja hrvatskih dužnosnika u institucijama.
Podsjeća da se pri tome u istu kategoriju stavljaju državni službenici, ministri, članovi Predsjedništva BiH, suci i izaslanici u domovima naroda, iako se radi o potpuno različitim razinama političkog predstavljanja.
Takav pristup, smatra Raguž, služi stvaranju dojma da Hrvati uživaju privilegiran položaj te otvara prostor za daljnje smanjivanje njihovih ustavnih prava.
“Hrvati ne mogu birati svog člana Predsjedništva”
Kao ključni primjer neravnopravnosti Raguž navodi činjenicu da Hrvati, prema njegovu mišljenju, već gotovo dva desetljeća nemaju mogućnost samostalno izabrati hrvatskog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine niti u potpunosti odlučivati o legitimnim predstavnicima u Domu naroda Federacije BiH.
Tvrdi i kako bošnjačke političke stranke imaju značajan utjecaj na izbor dijela hrvatskih izaslanika te na popunjavanje klubova Srba i Ostalih u Domu naroda FBiH.
Prema njegovoj ocjeni, upravo je to dokaz da sadašnji politički sustav ne osigurava punu ravnopravnost konstitutivnih naroda.
Poziv na raspravu o novom ustavnom uređenju
Raguž smatra da, ako dio političke scene zagovara model u kojem politička moć proizlazi isključivo iz broja stanovnika, tada bi trebalo otvoreno razgovarati o drukčijem ustavnom i teritorijalnom uređenju Bosne i Hercegovine.
Ističe kako se ne može istodobno zagovarati većinsko odlučivanje na razini Federacije BiH, birati predstavnike drugim narodima te svaku raspravu o federalizmu proglašavati napadom na državu.
Kritika upućena i HDZ-u BiH
Predsjednik HRS-a nije kritizirao samo političko Sarajevo, nego i HDZ BiH.
Ocjenjuje da tvrdnje kako Hrvati “nikada nisu politički bolje stajali” zapravo odražavaju položaj dužnosnika HDZ-a, a ne hrvatskog naroda u cjelini.
Prema njegovim riječima, ministarske, parlamentarne i druge političke funkcije koje obnašaju kadrovi HDZ-a nisu dokaz ostvarene hrvatske ravnopravnosti, nego pokazatelj da je nacionalno pitanje svedeno na očuvanje stranačkih interesa.
“Hrvati traže samo ono što im pripada”
Zaključno, Raguž poručuje da Hrvati u Bosni i Hercegovini ne traže više prava od drugih naroda.
Kako navodi, zahtijevaju isključivo poštivanje ustavnih prava, mogućnost da sami biraju svoje političke predstavnike te da njihova ravnopravnost ne ovisi ni o političkoj volji većine, ni o interesima pojedinih stranaka.
