Iran je odigrao značajnu ulogu u ratu u Bosni i Hercegovini (1992. – 1995.), a njegov utjecaj proteže se do danas, iako se manifestira na drugačiji način. Iran je bio jedan od glavnih međunarodnih podupiratelja Bosne i Hercegovine. Iran je slao oružje, obučavao i pružao vojnu podršku bošnjačkoj ratnoj vladi, u vrijeme kada je međunarodna zajednica, posebno kroz embargo na oružje, ograničavala opskrbu oružjem svim stranama u sukobu.
Iranski obavještajni stručnjaci sudjelovali su u obuci Bosne i Hercegovine. Muslimanske jedinice i iransko Ministarstvo obavještajnih službi podržavali su jedinice mudžahedina. Također, Hezbollah, uz podršku Irana, slao je borce u Bosnu i Hercegovinu. Ti su ljudi počinili gnusne zločine nad Hrvatima i Srbima, ali što je još važnije, posijali su zlokobno sjeme radikalnog islama koje će godinama kasnije proklijati u niz terorističkih napada.
Prema bivšem agentu CIA-e Robertu Baeru, Iran je bošnjačku vladu smatrao “svojim klijentom”, a do kraja rata ankete su pokazale da je 86% bošnjačkih muslimana imalo pozitivan stav prema Iranu. Osim vojne podrške, Iran je pružao i humanitarnu pomoć, uključujući hranu, lijekove i druge osnovne potrepštine, što je dodatno ojačalo njegov utjecaj među bošnjačkim stanovništvom.
Političke veze
Iranski utjecaj u Bosni i Hercegovini očituje se i kroz diplomatske kontakte i posjete visokih dužnosnika. Primjerice, Bakir Izetbegović, bivši bošnjački član Predsjedništva Bosne i Hercegovine, nekoliko je puta posjetio Teheran, što je dodatno ojačalo bilateralne odnose.
Tako je Izetbegović 2016. godine posjetio Teheran, gdje se sastao s obiteljima iranskih šehida iz rata u Bosni i Hercegovini, u pratnji Akbara Torkana, predsjednika Udruge prijateljstva Iran-Bosna i Hercegovina. Iranski šehidi borili su se kao mudžahedini u jedinicama Armije RBIH, isti oni mudžahedini koji su počinili brutalne zločine nad nemuslimanskim stanovništvom naše zemlje. Izetbegović je tada Teheranu najavio da bi Iran mogao, preko Bosne i Hercegovine, prvog susjeda i zemlje na putu prema EU, ući na tržište Europske unije.
Također, Bisera Turković, bivša ministrica vanjskih poslova Bosne i Hercegovine, također članica SDA, sastala se s iranskim ministrom vanjskih poslova Hosseinom Amir-Abdollahianom 6. prosinca 2022., usred prosvjeda u Iranu zbog smrti Mahse Aminija. Ovaj sastanak izazvao je kontroverze jer su ga bojkotirali predstavnici Srba i Hrvata, koji su izrazili svoje neslaganje s stanjem ljudskih prava u Iranu. Turković je, međutim, nastavila promovirati “dijalog” s Iranom, što ukazuje na kontinuitet iranskog utjecaja u bošnjačkoj politici.
Nedavno je Zukan Helez, ministar obrane Bosne i Hercegovine, najavio moguću suradnju s Iranom u vojnom sektoru, a zatim se naglo povukao nakon što je dobio “upozorenje” od SAD-a. Helez je naglasio da neće zaboraviti pomoć koju je Iran pružio Bošnjacima tijekom ratnih godina te izrazio uvjerenje da zemlje mogu surađivati u razvoju vojne industrije.
Strategija dugoročne prisutnosti
Prema bivšem iranskom obavještajnom časniku Ameeru Farshadu Ibraheemyju, Iran je planirao ostati u Bosni i Hercegovini nakon rata, što ukazuje na stratešku viziju dugoročnog utjecaja u regiji. Očito je da je Iran doista ostao prisutan u Bosni i Hercegovini nakon rata.
Naime, jedan od najznačajnijih događaja koji ilustrira iranski utjecaj u bošnjačkim dijelovima BiH bio je slučaj Pogorelice, logora sjeverno od Sarajeva koji je služio kao centar za obuku terorista u suradnji s iranskim obavještajnim službama.
Prema izvješćima, ovaj kamp, koji je izgledao kao skijalište, bio je mjesto gdje su bošnjački obavještajni časnici i iranski agenti obučavali teroriste. Ovaj incident, koji se dogodio 1996. godine, otkrio je dubinu iranske umiješanosti u Bosnu i Hercegovinu, iako su bošnjačke vlasti pokušale umanjiti njegov značaj.
Nakon rata, Iran je nastavio održavati svoj utjecaj, prvenstveno putem kulturnih, vjerskih i medijskih kanala. Prema istraživanju Centra za iranske studije İRAM u Ankari, Iran i dalje ima široku prisutnost u Bosni i Hercegovini, posebno kroz kulturne i vjerske inicijative. Iransko veleposlanstvo u Sarajevu upravlja Kulturnim centrom, koji promiče kulturnu i akademsku suradnju između Irana i Bosne i Hercegovine. Ova institucija blisko surađuje s bošnjačkim intelektualcima i studentima koji su studirali u Iranu. Zaklada Mulla Sadra, osnovana 2003. godine u Sarajevu, jedan je od najutjecajnijih kulturnih centara u zemlji, čiji je cilj promicanje dijaloga i suradnje između Irana i BiH, uključujući objavljivanje iranskih i bosanskohercegovačkih knjiga.
Mediji i gospodarska suradnja
Iran je osnovao televizijski kanal Sahar Balkan, koji emitira programe na bosanskom jeziku, čime je ojačao svoj medijski utjecaj. Također su potpisani memorandumi o razumijevanju između iranskih i bosanskih medijskih kuća, koji omogućuju prikazivanje iranskih filmova i dokumentaraca na bosanskim televizijskim kanalima.
Iako je iranski ekonomski utjecaj manji u usporedbi s drugim zemljama, Iran i dalje održava diplomatske odnose s Bosnom i Hercegovinom, s veleposlanstvima u objema zemljama. Međutim, taj se utjecaj često smatra ograničenim u usporedbi s utjecajem Zapada i Turske.
Iranski utjecaj u Bosni i Hercegovini često se smatra potencijalnom prijetnjom stabilnosti regije, posebno zbog njegovih veza s ekstremističkim skupinama poput Hezbollaha i Al-Qaide tijekom i nakon rata.
Iran je bio i ostao prijetnja stabilnosti Bosne i Hercegovine.
, a njegov utjecaj proteže se do danas){kind=link}