Američki predsjednik Donald Trump ukinuo je niz sankcijskih mjera povezanih s ruskom prodajom fosilnih goriva, samo nekoliko dana prije nego što su trebale stupiti na snagu na temelju zakona koji je potpisao prošlog mjeseca. Odluka Bijele kuće izazvala je kritike dijela američkih demokrata i republikanaca te dodatno otvorila pitanja o američkoj potpori Ukrajini u ratu protiv Rusije.
Izuzeće je objavljeno izvršnom uredbom u petak, a Trump je u obrazloženju naveo da je riječ o odluci koja je u ovom trenutku u nacionalnom interesu Sjedinjenih Američkih Država. Međutim, u uredbi nije detaljnije objasnio razloge za takvu procjenu.
Odluka dolazi u razdoblju pojačanih napetosti između Washingtona i Kijeva, dok Trumpova administracija nastoji sniziti cijene energenata, a Ukrajina nastavlja napade na ruska naftna postrojenja. Istodobno, Rusija nastavlja napade na ukrajinsku energetsku infrastrukturu.
Trumpova odluka o ruskoj nafti izazvala kritike u SAD-u
Zakon na koji se odnose nove mjere predviđa mogućnost uvođenja carina do 100 posto na određenu robu uvezenu u SAD iz zemalja koje kupuju rusku sirovu naftu ili plin od pet najvećih ruskih izvoznika.
Cilj takvih mjera je povećati gospodarski pritisak na Moskvu i ograničiti prihode koji se koriste za financiranje rata protiv Ukrajine.
Trump je u izvršnoj uredbi naveo da je Kongresu podnio potvrdu prema kojoj je izdavanje izuzeća u ovom trenutku u nacionalnom interesu SAD-a. Prema objavljenom dokumentu, izuzeće će ostati na snazi dok administracija ne procijeni da su potrebne daljnje mjere.
Odluka je izazvala kritike američkih političara s obje strane političkog spektra.
Demokratska senatorica Elizabeth Warren ocijenila je potez kao neuspjeh američkog vodstva te istaknula da postoji snažna dvostranačka potpora Ukrajini.
Republikanski zastupnik Don Bacon također je kritizirao odluku, ustvrdivši da Trump takvim postupcima produljuje rat umjesto da ga okonča.
Kritike su stigle i od demokratskog zastupnika Dona Beyera te senatora Richarda Blumenthala, koji je sudjelovao u izradi zakona. Blumenthal smatra da izuzeće nije opravdano razlozima nacionalne sigurnosti.
S druge strane, Kiril Dmitrijev, čelnik ruskog suverenog fonda, pozdravio je odluku i ocijenio da gospodarska suradnja Rusije i SAD-a može biti korisna za obje zemlje.
Trump vrši pritisak na Ukrajinu zbog napada na ruska naftna postrojenja
Odluka o sankcijama dolazi nakon što je američka administracija pojačala pritisak na Ukrajinu da obustavi napade na ruska naftna postrojenja, nastojeći utjecati na cijene energenata.
Prema izvješćima američkih medija, Ukrajina je nakratko pristala na takav zahtjev, ali je potom nastavila napade. Rusija je istodobno nastavila udare na ukrajinsku energetsku infrastrukturu.
Trump je rast cijena goriva povezao s ratom između Rusije i Ukrajine, dok njegova administracija nastoji ublažiti pritisak visokih energetskih troškova na američke potrošače.
Ovakav pristup izaziva zabrinutost dijela europskih saveznika koji strahuju da bi promjene u američkoj politici prema Moskvi mogle oslabiti međunarodni pritisak na Rusiju.
Sve veće napetosti između Trumpa i Zelenskog
Odnosi američkog predsjednika Donalda Trumpa i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog dodatno su se pogoršali tijekom proteklih dana.
Trump je u intervjuu za Newsmax kritizirao ukrajinskog predsjednika, poručivši da mu je, kako tvrdi, teže pregovarati sa Zelenskim nego s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
Napetosti su dodatno pojačane izvješćima o promjenama u razmjeni američkih obavještajnih podataka i ograničenjima korištenja satelitskog sustava Starlink u vojne svrhe.
Ukrajinske vlasti upozorile su da su ograničenja utjecala na rad vojnih dronova, komunikaciju, logistiku i sustave izviđanja. Zelenski je u petak izjavio da se rad Starlinka poboljšao, ali da sustav još nije u potpunosti vraćen u ranije stanje.
Ukrajinski predsjednik ranije je također izjavio da Kijev nije dobio pravodobno upozorenje od partnera prije ruskog balističkog napada na veliku elektranu u Kijevu, u kojem je oštećena i stambena zgrada.
Trump je, međutim, izjavio da SAD nisu prekinule razmjenu obavještajnih podataka s Ukrajinom.
Ukrajina suočena s pritiskom ruskih zračnih napada
Dok se diplomatski odnosi između Washingtona i Kijeva kompliciraju, Ukrajina se i dalje suočava s ruskim napadima projektilima i bespilotnim letjelicama.
Prema izvješćima CNN-a, ukrajinskoj vojsci ponestalo je projektila presretača za američki sustav protuzračne obrane Patriot. Ti su projektili posebno važni jer mogu presretati određene vrste balističkih projektila koji predstavljaju ozbiljnu prijetnju gradovima i infrastrukturi.
Zelenski je više puta pozvao zapadne saveznike da osiguraju dodatne zalihe protuzračnog naoružanja kako bi se zemlja mogla učinkovitije braniti od ruskih udara.
Napadi na energetska postrojenja dodatno otežavaju situaciju jer ugrožavaju opskrbu električnom energijom i grijanje te povećavaju pritisak na ukrajinsko gospodarstvo.
Europski čelnici najavljuju nove sankcije Rusiji
Za razliku od najnovijeg poteza američke administracije, europski čelnici najavljuju nastavak pritiska na Moskvu.
Na sastanku u Belgiji ukrajinski predsjednik Zelenski pohvalio je europske čelnike, dok su predstavnici Europske unije poručili da pripremaju novi, 22. paket sankcija protiv Rusije od početka njezine pune invazije na Ukrajinu.
Europska unija istaknula je da bi pritisak na Moskvu trebao biti pojačan ako ruski predsjednik Vladimir Putin ne zaustavi rat.
Trumpova odluka o izuzeću od sankcija tako dolazi u trenutku različitih pristupa Washingtona i europskih prijestolnica prema gospodarskom pritisku na Rusiju. Daljnji potezi američke administracije i Europske unije mogli bi imati važne posljedice za energetsko tržište, odnose zapadnih saveznika i nastavak potpore Ukrajini.
