Fotografije naoružanih, bradatih muškaraca u vojnim uniformama koje su preplavile bugojanske medije izazvale su šok i strah među Hrvatima u Bugojnu, a vjerojatno i među tamošnjim Srbima.
Događaj koji je izazvao brojne reakcije zapravo je dio šireg trenda – otvaranja streljačkih klubova u nacionalno mješovitim sredinama ili mjestima iz kojih su tijekom rata Hrvati i Srbi protjerani, a nad mnogima su počinjeni zločini.
“Airsoft” druženje ili prikrivena vojna obuka?
Prema lokalnim medijima, okupljanje je opisano kao “airsoft druženje i trening” pod nazivom Tajna Titove vile, koje je organizirao Klub “Ostrožac”.
Na događaju je, prema dostupnim informacijama, sudjelovalo više od stotinu ljudi iz petnaest streljačkih klubova iz različitih dijelova Bosne i Hercegovine.
Okupljanje je održano u krugu bivše vojarne “Admir Ljubuškić Šutak”, a nastavilo se u kompleksu nekadašnje Titove vile u Bugojnu.
Posebno zabrinjava što je događaj službeno otvorio načelnik Bugojna, Edin Mašić, tretirajući ga kao sportsko natjecanje, unatoč uznemirujućim simbolima i porukama koje su izazvale strah kod dijela stanovništva.
Simbolika i natpisi: podsjetnik na ratne godine
Na uniformama sudionika mogle su se vidjeti palestinske zastave i natpisi na arapskom jeziku koji veličaju Allaha.
Takva simbolika i izgled sudionika podsjetili su mnoge bugojanske Hrvate na ratne slike iz 1993. godine, kada je u tom području djelovao odred El Mudžahid – zloglasna postrojba povezana s radikalnim islamistima koja je počinila brojne zločine nad Hrvatima.
Za petnaestoricu nestalih Hrvata iz Bugojna još uvijek se traga. Sumnja se da su njihova tijela skrivena na padinama Rostova, gdje su tijekom rata boravili pripadnici El Mudžahida.
Podsjetimo, ovu postrojbu je svojedobno postrojio sam Alija Izetbegović, tadašnji predsjednik Predsjedništva BiH.
Jedina razlika između ratnog postrojavanja i onog održanog ove nedjelje, osim lokacije, jest palestinska zastava na uniformama sudionika.
Nemir među Hrvatima i Srbima
Mnogi Hrvati i Srbi iz Bugojna ističu da su fotografije s događaja “ledile krv u žilama”, jer podsjećaju na traumatične prizore iz ratnih godina.
Za preživjele obitelji nestalih, svaka takva scena otvara stare rane i potiče osjećaj nesigurnosti.
Brojni mještani smatraju da je organizacija sličnih okupljanja u sredinama s ratnim traumama neodgovorna i provokativna, pogotovo kada se u njima koristi vjerska i vojna simbolika.
Pitanje koje zabrinjava: za što se obučavaju streljački klubovi u BiH?
S obzirom na učestalost osnivanja streljačkih i “airsoft” klubova u BiH, osobito u Središnjoj Bosni, među građanima raste zabrinutost – kome ti klubovi zapravo služe i što im je stvarna svrha?
Jesu li oni uistinu sportske udruge, ili postaju platforma za prikrivene obuke i stvaranje paralelnih sigurnosnih struktura u osjetljivim područjima?
Događaj u Bugojnu ponovno je otvorio pitanje sigurnosti, povjerenja i međunacionalnih odnosa u Bosni i Hercegovini.
Dok jedni tvrde da je riječ o sportskom druženju bez političke pozadine, drugi upozoravaju da su simboli, oružje i poruke s događaja previše slični onima iz ratnih vremena da bi bili slučajni.
Jedno je sigurno – u zemlji s nerazjašnjenim zločinima i dubokim ratnim ranama, svaka “airsoft” postrojba s vojnim obilježjima nije samo hobi, nego i podsjetnik na strahote koje još nisu zacijelile.
