U najnovijem slučaju koji potresa javnost u Federaciji BiH, zastupnik HDZ-a BiH u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH, Marijan Marjanović, otvorio je važno pitanje ravnopravnosti konstitutivnih naroda i prava na slobodno izražavanje nacionalnog identiteta. Povod za njegovo zastupničko pitanje jest disciplinski postupak pokrenut protiv policijskog službenika iz Novog Travnika, Vladimira Ribića, zbog fotografije na kojoj pozira uz zastavu i grb Hrvatske Republike Herceg-Bosne.
Marjanović je reagirao u pismenoj formi, a pitanje nije uputio samo domaćim institucijama poput Federalnog ministarstva unutarnjih poslova i ministra Rame Isaka, već i međunarodnim akterima – Uredu visokog predstavnika Christiana Schmidta te Instituciji ombudsmana za ljudska prava. Njegova je poruka jasna: korištenje povijesnih i nacionalnih simbola Hrvata ne smije biti tretirano kao prijestup niti osnova za sankcije.
Podsjećajući na činjenicu da je današnji MUP Federacije BiH nastao integracijom dvaju ministarstava – MUP-a Republike BiH i MUP-a Hrvatske Republike Herceg-Bosne – Marjanović naglašava da su oba entiteta imala vlastite simbole i obilježja. Ako su jedni simboli legitimni i redovno prisutni na javnim manifestacijama uz institucionalnu podršku, zašto se drugi proglašavaju spornima? To je pitanje koje otvara raspravu ne samo o pravu, nego i o političkoj i društvenoj praksi u BiH.
Ono što Marjanović posebno naglašava jest dvostruki standard: dok se zastava s ljiljanima i obilježja bivšeg MUP-a Republike BiH redovito afirmiraju bez sankcija, isticanje hrvatskih simbola nailazi na osudu, disciplinske mjere pa čak i javne hajke. Prema njegovom tumačenju, riječ je o jasnom obliku diskriminacije prema Hrvatima u BiH.
Ovaj slučaj otvara šire pitanje: jesu li Ustav BiH, Ustav Federacije BiH i Europska konvencija o ljudskim pravima samo mrtvo slovo na papiru kada je u pitanju ravnopravnost naroda? Ako se pripadnike jednog naroda sankcionira zbog njihovih obilježja, dok drugi narod uživa potpunu slobodu u promoviranju svojih, radi li se onda o jednakopravnosti ili o prikrivenom obliku političkog pritiska?
Marjanovićeva inicijativa tako postaje više od samog zastupničkog pitanja – ona je poziv na suočavanje s dugogodišnjim praksama selektivne pravde u BiH. Ako institucije ne pronađu ravnotežu između prava i jednakog tretmana, onda se Hrvati, kao jedan od tri konstitutivna naroda, s pravom mogu osjećati podređeno i politički nepoželjno. A to, kako zaključuje Marjanović, nije samo suprotno Ustavu BiH, već i međunarodnim standardima ljudskih prava.
U najnovijem slučaju koji potresa javnost u Federaciji BiH, zastupnik HDZ-a BiH u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH, Marijan Marjanović, otvorio je važno pitanje ravnopravnosti konstitutivnih naroda i prava na slobodno izražavanje nacionalnog identiteta. Povod za njegovo zastupničko pitanje jest disciplinski postupak pokrenut protiv policijskog službenika iz Novog Travnika, Vladimira Ribića, zbog fotografije na kojoj pozira uz zastavu i grb Hrvatske Republike Herceg-Bosne.
Oglasi
Marjanović je reagirao u pismenoj formi, a pitanje nije uputio samo domaćim institucijama poput Federalnog ministarstva unutarnjih poslova i ministra Rame Isaka, već i međunarodnim akterima – Uredu visokog predstavnika Christiana Schmidta te Instituciji ombudsmana za ljudska prava. Njegova je poruka jasna: korištenje povijesnih i nacionalnih simbola Hrvata ne smije biti tretirano kao prijestup niti osnova za sankcije.
Podsjećajući na činjenicu da je današnji MUP Federacije BiH nastao integracijom dvaju ministarstava – MUP-a Republike BiH i MUP-a Hrvatske Republike Herceg-Bosne – Marjanović naglašava da su oba entiteta imala vlastite simbole i obilježja. Ako su jedni simboli legitimni i redovno prisutni na javnim manifestacijama uz institucionalnu podršku, zašto se drugi proglašavaju spornima? To je pitanje koje otvara raspravu ne samo o pravu, nego i o političkoj i društvenoj praksi u BiH.
Oglasi
Ono što Marjanović posebno naglašava jest dvostruki standard: dok se zastava s ljiljanima i obilježja bivšeg MUP-a Republike BiH redovito afirmiraju bez sankcija, isticanje hrvatskih simbola nailazi na osudu, disciplinske mjere pa čak i javne hajke. Prema njegovom tumačenju, riječ je o jasnom obliku diskriminacije prema Hrvatima u BiH.
Ovaj slučaj otvara šire pitanje: jesu li Ustav BiH, Ustav Federacije BiH i Europska konvencija o ljudskim pravima samo mrtvo slovo na papiru kada je u pitanju ravnopravnost naroda? Ako se pripadnike jednog naroda sankcionira zbog njihovih obilježja, dok drugi narod uživa potpunu slobodu u promoviranju svojih, radi li se onda o jednakopravnosti ili o prikrivenom obliku političkog pritiska?
Marjanovićeva inicijativa tako postaje više od samog zastupničkog pitanja – ona je poziv na suočavanje s dugogodišnjim praksama selektivne pravde u BiH. Ako institucije ne pronađu ravnotežu između prava i jednakog tretmana, onda se Hrvati, kao jedan od tri konstitutivna naroda, s pravom mogu osjećati podređeno i politički nepoželjno. A to, kako zaključuje Marjanović, nije samo suprotno Ustavu BiH, već i međunarodnim standardima ljudskih prava.
Da bismo pružili najbolje iskustvo, koristimo tehnologije poput kolačića za čuvanje i/ili pristup informacijama o uređaju. Suglasnost s ovim tehnologijama će nam omogućiti da obrađujemo podatke kao što su ponašanje pri pregledavanju ili jedinstveni ID-ovi na ovoj web stranici. Nepristanak ili povlačenje suglasnosti može negativno utjecati na određene karakteristike i funkcije.
Funkcionalni
Uvijek aktivni
Tehničko skladištenje ili pristup je striktno neophodan za legitimnu svrhu omogućavanja korištenja određene usluge koju izričito traži pretplatnik ili korisnik, ili u jedinu svrhu izvršenja prijenosa komunikacije preko elektronske komunikacijske mreže.
Postavke
Tehničko skladištenje ili pristup su neophodni za legitimnu svrhu čuvanja podešavanja koje ne traži pretplatnik ili korisnik.
Statistika
Tehničko skladište ili pristup koji se koristi isključivo u statističke svrhe.Tehničko skladište ili pristup koji se koristi isključivo u anonimne statističke svrhe. Bez sudskog naloga, dobrovoljne suglasnosti od strane vašeg dobavljača internet usluge ili dodatnih zapisa treće strane, informacije sačuvane ili preuzete samo za ovu svrhu obično se ne mogu koristiti za vašu identifikaciju.
Marketing
Tehničko skladište ili pristup su potrebni za kreiranje korisničkih profila za slanje reklama ili za praćenje korisnika na web stranici ili na nekoliko web stranica u slične marketinške svrhe.
Da bismo pružili najbolje iskustvo, koristimo tehnologije poput kolačića za čuvanje i/ili pristup informacijama o uređaju. Suglasnost s ovim tehnologijama će nam omogućiti da obrađujemo podatke kao što su ponašanje pri pregledavanju ili jedinstveni ID-ovi na ovoj web stranici. Nepristanak ili povlačenje suglasnosti može negativno utjecati na određene karakteristike i funkcije.
