Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda (UN) trebalo bi 30. listopada održati polugodišnju raspravu o Bosni i Hercegovini, tijekom koje bi se moglo razmatrati pokretanje neovisne strateške revizije Ureda visokog predstavnika (OHR), njegovih preostalih funkcija te napretka u ispunjavanju uvjeta poznatih kao „5+2“.
Na dnevnom redu sjednice bit će aktualna politička i sigurnosna situacija u Bosni i Hercegovini, provedba Daytonskog mirovnog sporazuma te produljenje mandata europske vojne misije EUFOR Althea, prije isteka njegova važenja, navodi se na službenoj mrežnoj stranici UN-a.
Budućnost OHR-a ponovno u središtu pozornosti
Jedno od ključnih pitanja bit će budućnost Ureda visokog predstavnika u BiH, čije su ovlasti, legitimitet i uvjeti za zatvaranje već dulje vrijeme predmet političkih i diplomatskih prijepora.
Prema najavljenim mogućnostima, Vijeće sigurnosti UN-a moglo bi usvojiti izjavu kojom bi potaknulo Upravni odbor Vijeća za provedbu mira (PIC) da dovrši postupak imenovanja nasljednika Christiana Schmidta. Ujedno bi se mogla ponovno potvrditi važnost ispunjavanja uvjeta iz agende „5+2“, koji su povezani sa zatvaranjem OHR-a.
Pitanje nasljednika Christiana Schmidta dodatno je otvorilo raspravu o budućem djelovanju međunarodnog nadzora u Bosni i Hercegovini. Upravni odbor PIC-a, prema navodima iz dostavljenog izvješća, još nije postigao dogovor o njegovu nasljedniku, dok je Luis Crishock ostao na dužnosti vršitelja dužnosti visokog predstavnika.
Istodobno se nastavljaju neslaganja o ulozi OHR-a, njegovim ovlastima i mogućnostima njegova zatvaranja.
Što znači agenda „5+2“?
Agenda „5+2“ predstavlja skup uvjeta i ciljeva koje je Vijeće za provedbu mira postavilo kao okvir za zatvaranje Ureda visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini.
Napredak u ispunjavanju tih uvjeta važan je dio rasprave o budućnosti međunarodnog nadzora nad provedbom civilnih aspekata Daytonskog mirovnog sporazuma. Eventualna strateška revizija mogla bi otvoriti pitanje preostalih funkcija OHR-a i procjene ostvarenog napretka.
Za Bosnu i Hercegovinu to pitanje ima širi politički i institucionalni značaj jer se odnosi na budući odnos domaćih institucija i međunarodnih predstavnika u provedbi Daytonskog sporazuma.
Luis Crishock neće osobno nazočiti sjednici u New Yorku
Iz OHR-a je ranije potvrđeno da vršitelj dužnosti visokog predstavnika Luis Crishock, američki diplomat, neće osobno putovati u New York na sjednicu Vijeća sigurnosti UN-a.
OHR je priopćio da Crishock raspolaže zakonskim ovlastima, uključujući obvezu izvješćivanja o provedbi Daytonskog mirovnog sporazuma, ali da neće osobno nazočiti predstojećoj raspravi.
Umjesto osobnog obraćanja, redovito šestomjesečno izvješće o stanju u Bosni i Hercegovini već je dostavljeno glavnom tajniku Ujedinjenih naroda radi službene distribucije članicama Vijeća sigurnosti.
EUFOR Althea i sigurnosna situacija u BiH
Uz pitanje OHR-a, članice Vijeća sigurnosti UN-a razmatrat će i sigurnosnu situaciju u Bosni i Hercegovini te provedbu Daytonskog mirovnog sporazuma.
Očekuje se i glasovanje o produljenju mandata vojne misije Europske unije EUFOR Althea, koja ima važnu ulogu u očuvanju sigurnog i stabilnog okruženja u BiH.
Rasprava 30. listopada tako bi trebala obuhvatiti nekoliko ključnih pitanja za budućnost Bosne i Hercegovine: djelovanje OHR-a, ispunjavanje uvjeta za njegovo zatvaranje, provedbu Daytonskog sporazuma i nastavak međunarodne vojne prisutnosti.
Hoće li Vijeće sigurnosti UN-a podržati neovisnu stratešku reviziju OHR-a i kakve će zaključke donijeti o njegovoj budućnosti, bit će poznato nakon sjednice.
