U Daytonu u SAD-u održava se panel pod nazivom “Dayton 30 godina kasnije: Izazovi danas za daljnju integraciju EU i transatlantsku suradnju”, na kojem sudjeluje i hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman, kao i Hrvatima u BiH nametnuti član Predsjedništva, Željko Komšić, koji paradoksalno predstalja Hrvate iako je izabran glasovima Bošnjaka.
Članovi Predsjedništva BiH koji kao gosti sudjeluju u radu parlamentarne skupštine NATO-a u američkom Daytonu ponovo su u istupima koje su tamo imali potvrdili duboke podjele koje vladaju u BiH, iznoseći pred dužnosnicima država-članica Saveza potpuno oprečne ocjene o uzrocima sadašnje krize u BiH.
Željko Komšić u Daytonu je održao govor u kojemu je istaknuo kako je došlo vrijeme postaviti pitanje može li se sada krenuti dalje od Daytonskog sporazuma. Pojasnio je kako pri tom misli prije svega na pitanje ljudskih prava odnosno vladavinu prava.”Činjenica je, višestruko utvrđena na Sudu za ljudska prava u Strasborgu, da Bosna i Hercegovina diskriminira svoje građane na identitetskim pitanjiama i krši ljudska prava svojih ljudi”, kazao je uz konstataciju kako je najvažnije otkloniti upravo te anomalije.
Novinar Zoran Krešić je istaknuo kako ono pokazuje pokušaj da se prikaže kao saveznik američke administracije i podupiratelj Daytona. “No, sama činjenica da je izabran nametanjem Hrvatima najbolje svjedoči o narušavanju temelja samog Daytonskog mirovnog sporazuma i potvrđuje da njegova politika ne promiče ravnopravnost, nego dominaciju i hegemoniju nad Hrvatima”, istaknuo je Krešić.
Težnja bošnjačke dominacije
Krešić je pojasnio kako se politika koju provodi Komšić suprotstavlja temeljnim načelima Daytona. “Komšić, kao politički Bošnjak iako je nacionalno Hrvat, između redova najavljuje daljnju realizaciju stava radikalne SDFA (SDA plus njegov DF) politike koja teži realizaciji bošnjačke države kroz dominaciju ovoga naroda. Ovakva politika suprotstavlja se temeljnim načelima Daytonskog sporazuma i prava konstitutivnih naroda”, objasnio je.
“Za pak razumijevanje stvarnog stava akualne administracije SAD-a prema BiH ključno je bilo obraćanje Christophera Landaua, zamjenika američkog državnog tajnika, koji je jasno odbacio nerealne ciljeve transformacije države, dok je visoki međunarodni predstavnik Christian Schmidt potvrdio da BiH neće postati ‘građanska’ ili bošnjačka država. Time se u Washingtonu evidentno uspostavlja nova politika koja poštuje tri temeljna naroda i ključnu ulogu konstitutivnosti, što je važan signal za budućnost zemlje”, zaključio je Krešić za Direktno.
