Lobistička kuća Bosnian American Alliance, koju je u ožujku 2025. angažiralo Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine na čelu s Elmedinom Konakovićem (NiP), podnijela je izvješće američkom Ministarstvu pravosuđa u kojem navodi da nije primila sredstva niti poduzimala aktivnosti za svojeg stranog nalogodavca. O tome je izvijestio portal Fokus, pozivajući se na analizirani dokument iz američkog registra FARA.
Prema informacijama koje je objavio Fokus, izvješće je podneseno 6. listopada, a odnosi se na šestomjesečno razdoblje koje završava 30. travnja 2026. godine.
Bosnian American Alliance: Nismo primili nikakva sredstva
U izvješću se navodi da Bosnian American Alliance tijekom promatranog razdoblja nije primio nikakva sredstva niti poduzimao aktivnosti u interesu stranog nalogodavca, odnosno Ministarstva vanjskih poslova BiH.
Kako prenosi Fokus, u rubrici u kojoj se traži objašnjenje zbog čega sredstva nisu primljena navedeno je isto obrazloženje.
Ugovor o angažmanu ove lobističke kuće sklopljen je 28. ožujka 2025. godine. U ime Bosnian American Alliancea potpisao ga je Almas Šehić, a u ime Ministarstva vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković.
Prema ranije objavljenim informacijama, cilj ugovora bio je „zaštita i unapređenje teritorijalnog integriteta, suvereniteta i strateških interesa BiH“.
Lobistička kuća trebala je pružati stručne savjetodavne usluge i operativnu podršku povezanu s lobiranjem u Sjedinjenim Američkim Državama, u skladu s američkim zakonima i najboljim praksama.
U ugovoru je, prema dostupnim navodima, bilo predviđeno da konzultantske usluge ne predstavljaju trošak za državu Bosnu i Hercegovinu.
Konakovićev angažman izazvao pitanja o ovlastima
Nakon što su mediji objavili informacije o ugovoru, otvoreno je pitanje je li za takav angažman bilo potrebno odobrenje Vijeća ministara BiH.
Prema ranijim medijskim izvješćima, Tužiteljstvo BiH formiralo je predmet koji se odnosi na ovaj slučaj.
Konaković je nakon objave informacija o ugovoru izjavio da se „samo šalio“ kada je govorio o njegovu potpisivanju, uz obrazloženje da za to nema samostalne ovlasti.
Međutim, dokumentacija iz američkog registra FARA, na koju se poziva Fokus, kao naručitelja posla navodi Ministarstvo vanjskih poslova BiH.
Upravo je taj podatak ponovno otvorio pitanja o okolnostima sklapanja ugovora, njegovoj provedbi i stvarnim aktivnostima koje su trebale biti poduzete u Washingtonu.
Samo podnošenje izvješća u kojem se navodi da nije bilo uplata ni aktivnosti ne predstavlja samo po sebi dokaz nezakonitosti. Za cjelovitu sliku potrebno je razmotriti ugovor, sve podnesene dokumente i eventualne službene nalaze nadležnih institucija.
Lobistička kuća angažirala Continental Strategy
Prema ranijim medijskim izvješćima, preko Bosnian American Alliancea u travnju 2025. angažirana je i druga lobistička kuća, Continental Strategy. Ta je suradnja raskinuta u listopadu iste godine.
Nakon raskida ugovora Continental Strategy počela je raditi za vlasti Republike Srpske, izvijestili su mediji.
Ta je promjena privukla dodatnu pozornost zbog političkih kontakata koje tvrtka nastoji uspostaviti u Washingtonu i njezine povezanosti s osobama iz političkog kruga američkog predsjednika Donalda Trumpa.
Republika Srpska za lobiranje u SAD-u plaća 35.000 dolara mjesečno
Prema izvješćima The New York Timesa i portala Semafor koja navodi Fokus, Vlada Republike Srpske angažirala je Continental Strategy za uspostavljanje veza s ključnim osobama u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti SAD-a.
U tim se izvješćima spominje mjesečni honorar od 35.000 američkih dolara, odnosno 420.000 dolara na godišnjoj razini ako se plaćanje nastavi tijekom svih 12 mjeseci.
Dodatnu pozornost izazvala je povezanost tvrtke s Katie Wiles, kćeri Susie Wiles, predstojnice Ureda Bijele kuće. Susie Wiles u kolovozu je osobno boravila u Republici Srpskoj s energetskim investitorima, prema navodima iz dostavljenog izvornog teksta.
Angažman Continental Strategyja pokazuje koliko je lobiranje u Washingtonu važno političkim akterima iz Bosne i Hercegovine, ali i koliko su transparentnost ugovora, financiranje i prijavljene aktivnosti bitni za razumijevanje takvih odnosa.
Slučaj Bosnian American Alliancea sada je ponovno u fokusu zbog izvješća u kojem se navodi da tijekom promatranog razdoblja nije bilo uplata ni aktivnosti za Ministarstvo vanjskih poslova BiH. Za konačne zaključke o ugovoru i njegovoj provedbi važno je utvrditi što pokazuju cjelokupna dokumentacija i eventualni službeni nalazi nadležnih tijela.
