Saborski zastupnik i predsjednik Mosta, Nikola Grmoja, poručio je kako je stabilna i funkcionalna Bosna i Hercegovina u interesu svih političkih aktera u Hrvatskoj, ali smatra da se trenutačno stanje u BiH ne može nazvati funkcionalnim.
Kako prenosi Hrvatski Medijski Servis, Grmoja ističe da BiH i dalje funkcionira pod snažnim međunarodnim nadzorom, što prema njegovom mišljenju potvrđuje duboke političke probleme i neriješene odnose među konstitutivnim narodima.
“Hrvati moraju imati pravo birati svoje predstavnike”
Grmoja naglašava kako Hrvatska, kao potpisnica Daytonskog mirovnog sporazuma, ima obvezu pratiti i štititi položaj Hrvata u Bosni i Hercegovini.
– Jedino što tražimo jest poštivanje prava zajamčenih Daytonskim sporazumom, odnosno da Hrvati mogu sami birati svoje legitimne političke predstavnike – poručio je.
Posebno je upozorio na činjenicu da je, kako tvrdi, hrvatski član Predsjedništva BiH već četiri puta izabran dominantno bošnjačkim glasovima, aludirajući na izbor Željka Komšića.
“Ne treba čuditi zahtjeve za hrvatskom federalnom jedinicom”
Predsjednik Mosta smatra da kontinuirano preglasavanje Hrvata dodatno produbljuje političku krizu i nepovjerenje među narodima u BiH.
– Ako se Hrvatima i dalje uskraćuje pravo da sami biraju svoje predstavnike, a istodobno se ponovno najavljuje nametanje kandidata poput Slavena Kovačevića, onda ne treba čuditi što se sve češće spominju zahtjevi za trećim entitetom ili hrvatskom federalnom jedinicom – rekao je Grmoja.
Dodao je kako je zabrinjavajuće što se, prema njegovim riječima, Hrvatima u BiH sve češće osporava i sam status konstitutivnog naroda.
“Bez zadovoljnih Hrvata nema stabilne BiH”
Grmoja smatra da i međunarodni čimbenici sve jasnije uviđaju kako dugoročna stabilnost Bosne i Hercegovine nije moguća bez ravnopravnosti sva tri konstitutivna naroda.
– Američka politika shvaća da bez zadovoljnih Hrvata ne može opstati Bosna i Hercegovina – zaključio je predsjednik Mosta.
Njegove izjave ponovno su otvorile raspravu o izbornim reformama, položaju Hrvata u BiH te budućem ustavnom uređenju zemlje, koje ostaje jedno od ključnih političkih pitanja u regiji.
