Nemiri u Francuskoj ne jenjavaju, a sindikati i prosvjedničke skupine najavljuju nove demonstracije i nacionalni štrajk. Nakon prosvjeda 17. listopada, na kojima je prema podacima francuskog Ministarstva unutarnjih poslova sudjelovalo 410.000 ljudi, vlasti se suočavaju s novim valom nezadovoljstva zbog plaća, rasta troškova života i stanja javnih usluga.
Iako je velika sigurnosna operacija pomogla ograničiti nerede tijekom subotnjih okupljanja, sindikalni čelnici poručuju da prosvjedni pokret neće stati. Najavljeni su novi prosvjedi za 31. listopada i nacionalni štrajk 5. studenoga, dok se nezadovoljstvo širi izvan studentskog pokreta koji je predvodio prve mobilizacije.
Francuski sindikati pozivaju na nove prosvjede i nacionalni štrajk
Francuski sindikati i građanske inicijative pozvali su građane da ponovno izađu na ulice, upozoravajući da se nezadovoljstvo širi među radnicima, studentima, učiteljima, vatrogascima i drugim društvenim skupinama.
„Svjedočimo porastu bijesa i pozivamo ljude da i sljedeće subote izađu na ulice“, izjavila je za televiziju BFM TV Murielle Guilbert, suvoditeljica sindikalnog saveza Solidaires.
Prema njezinim riječima, nezadovoljstvo koje je u početku bilo najizraženije među studentima postupno se pretvara u širi društveni pokret.
Sindikat učitelja SUD Education najavio je sudjelovanje na demonstracijama 31. listopada, dok je sindikalna središnjica CGT poručila da će odluku o sudjelovanju donijeti tijekom tjedna.
Prosvjednici traže odgovore na probleme koji uključuju kupovnu moć građana, troškove života i dostupnost kvalitetnih javnih usluga. Sindikalni predstavnici smatraju da dosadašnji prijedlozi vlade nisu dovoljni za smirivanje nezadovoljstva.
Macronu je sve teže odgovoriti na zahtjeve prosvjednika
Francuski predsjednik Emmanuel Macron suočava se s političkim i financijskim ograničenjima koja otežavaju odgovor na zahtjeve prosvjedničkih skupina.
Pokret Žutih prsluka, koji je 2018. godine izrastao iz nezadovoljstva porezima na gorivo i troškovima života, ponovno poziva na masovna okupljanja. Među predloženim oblicima prosvjeda nalaze se i sjedeći skupovi ispred gradskih vijećnica te zgrade Nacionalne skupštine.
„U ovoj zemlji vlada ljutnja. Raste u školama i sveučilištima, na kružnim tokovima, u susjedstvima, na farmama i na radnim mjestima“, izjavila je aktivistica Azelma Sigaux.
Macron je tijekom prosvjeda Žutih prsluka 2019. godine pronašao sredstva za smanjenje troškova povezanih s gorivom. Međutim, aktualna situacija razlikuje se zbog pritiska na javne financije i oslabljenog položaja njegove centrističke političke opcije u parlamentu.
Predsjednički mandat Macrona istječe 2027. godine, a njegova stranka nema većinu potrebnu za samostalno donošenje važnih zakonskih odluka.
Vlada je započela pregovore sa sindikatima i predstavnicima studenata kako bi pokušala ublažiti krizu. Međutim, čelnici prosvjedničkih skupina tvrde da ponuđene mjere ne odgovaraju razmjerima problema.
„Nismo dobili nikakav odgovor od ove vlade“, poručila je Guilbert.
Uhićeno više od 1300 ljudi, policija upozorava na nedostatak osoblja
Francuske vlasti rasporedile su oko 70.000 policajaca kako bi osigurale javni red tijekom demonstracija 17. listopada te spriječile ponavljanje pljački i vandalizma zabilježenih u više gradova.
Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, tijekom subotnjih prosvjeda uhićeno je 1314 osoba. To je približno polovica broja uhićenih tijekom prethodnog tjedna.
Vlasti su također izvijestile da je ozlijeđeno oko 50 policajaca, dok je tjedan ranije zabilježeno više od 1000 ozlijeđenih policajaca, prema navedenim podacima.
Unatoč smanjenju broja uhićenja i ozlijeđenih policajaca, policijski sindikati upozoravaju da nemaju dovoljno osoblja za dugotrajno održavanje tako visokog stupnja sigurnosne pripravnosti.
Tijekom prethodnih prosvjeda u nekoliko francuskih gradova, među kojima su Pariz i Marseille, zabilježeni su sporadični sukobi i incidenti.
Prosvjedni val širi se i izvan Francuske
Nezadovoljstvo i protuvladini prosvjedi zabilježeni su i u drugim europskim državama.
U Bruxellesu je belgijska policija u subotu upotrijebila suzavac i papreni sprej tijekom sukoba s protuvladinim prosvjednicima.
U Albaniji su se prosvjedi koji su započeli krajem svibnja, prema izvješću, iz mirnih okupljanja pretvorili u nasilne nerede. U nekoliko talijanskih gradova drugi tjedan zaredom zabilježeni su manji sukobi.
Događaji u tim zemljama imaju različite nacionalne političke i društvene okolnosti, ali pokazuju da su prosvjedi i nezadovoljstvo građana važna tema u više dijelova Europe.
Hoće li novi štrajk dodatno pojačati pritisak na francusku vladu?
Najavljene demonstracije 31. listopada i nacionalni štrajk 5. studenoga predstavljaju nove izazove za francusku vladu, koja nastoji istodobno očuvati javni red i odgovoriti na zahtjeve građana.
Ključno će biti koliko će se sindikata i društvenih skupina pridružiti najavljenim akcijama te hoće li pregovori s vladom rezultirati konkretnim mjerama.
Za sada sindikalni čelnici poručuju da prosvjedne aktivnosti treba nastaviti, dok vlasti pokušavaju spriječiti nove nerede i pronaći odgovor na nezadovoljstvo koje nadilazi studentski pokret.
