Nakon svakih općih izbora u Bosni i Hercegovini ponovno se otvara pitanje formiranja vlasti i mogućnosti zaobilaženja političkih stranaka koje su dobile najveću potporu birača unutar pojedinih konstitutivnih naroda. Ni aktualni postizborni proces nije iznimka, a u središtu političkih rasprava ponovno su legitimno predstavljanje Hrvata i Srba te ustavno uređenje Bosne i Hercegovine.
Kritičari postojećeg izbornog sustava upozoravaju kako se pri formiranju izvršne vlasti politički dogovori često vode prvenstveno prema raspoloživim parlamentarnim većinama, dok se pitanje izborne potpore i predstavljanja konstitutivnih naroda ponovno pretvara u predmet političkih sukoba.
Izborni rezultati i formiranje vlasti u BiH
Bosna i Hercegovina ustavno je uređena kao država u kojoj su Bošnjaci, Hrvati i Srbi konstitutivni narodi. Način na koji se njihovi politički predstavnici biraju i sudjeluju u vlasti već godinama izaziva rasprave između vodećih političkih stranaka.
Prema kritikama koje dolaze iz dijela hrvatskog političkog korpusa, nakon izbora ponovno se traže načini za formiranje vlasti bez stranaka koje su osvojile najveću potporu hrvatskih birača. Slična pitanja otvaraju se i kada je riječ o predstavljanju srpskog naroda u institucijama Bosne i Hercegovine.
Zagovornici takvog pristupa naglašavaju važnost parlamentarne većine i mogućnosti uspostave funkcionalne vlasti, dok kritičari upozoravaju da politički dogovori ne bi smjeli zanemariti načelo ravnopravnosti konstitutivnih naroda i izbornu volju njihovih birača.
Alijansa, Platforma i sporovi oko hrvatskog člana Predsjedništva BiH
U dosadašnjoj političkoj povijesti Bosne i Hercegovine više je puta dolazilo do sukoba oko toga tko ima pravo predstavljati hrvatski narod u institucijama vlasti.
Posebno su sporni bili politički procesi poznati kao Alijansa i Platforma, kao i izbori hrvatskog člana Predsjedništva BiH glasovima birača koji se većinski nisu izjašnjavali kao Hrvati. Takvi su slučajevi dodatno produbili rasprave o izbornom sustavu i mogućnosti da jedan konstitutivni narod utječe na izbor političkog predstavnika drugoga.
Upravo je izbor hrvatskog člana Predsjedništva BiH jedno od najosjetljivijih pitanja u političkim odnosima u zemlji. Predstavnici hrvatskih stranaka godinama traže izmjene Izbornog zakona kojima bi se, prema njihovu stajalištu, osiguralo da hrvatski član Predsjedništva ima jasnu izbornu potporu hrvatskih birača.
Legitimno predstavljanje ostaje jedno od ključnih političkih pitanja
Rasprava o legitimnom predstavljanju nije samo pitanje raspodjele funkcija nakon izbora. Ona je povezana s dugogodišnjim neslaganjima oko ustavnog uređenja Bosne i Hercegovine, izbornog zakonodavstva i odnosa između političkih predstavnika triju konstitutivnih naroda.
Dok jedni inzistiraju na tome da se pri formiranju vlasti mora poštovati izborna volja svakog konstitutivnog naroda, drugi naglašavaju važnost građanskog načela, parlamentarne većine i provedbe ustavnih i zakonskih procedura.
Zbog tih različitih pristupa, formiranje vlasti nakon izbora redovito postaje test političkih odnosa u Bosni i Hercegovini. Pitanje koje ostaje otvoreno jest može li se postići dogovor koji će istodobno omogućiti funkcionalne institucije, poštovati izborne rezultate i osigurati ravnopravno sudjelovanje konstitutivnih naroda u vlasti.
