Internetska trgovina u Federaciji Bosne i Hercegovine posljednjih godina bilježi snažan rast, ali nedostatak posebnog zakonskog okvira otvara prostor za neregistriranu prodaju, sivu ekonomiju i nelojalnu konkurenciju. Posebno je izražen problem prodaje putem Facebooka, Instagrama i TikToka, gdje se roba često nudi bez jasno istaknutih podataka o prodavatelju i bez odgovarajuće zaštite kupaca.
Prema procjenama Federalnog ministarstva trgovine, Federacija BiH zbog sive ekonomije u elektroničkoj trgovini godišnje gubi više od 200 milijuna KM javnih prihoda. Upravo bi donošenje posebnog Zakona o elektroničkoj trgovini trebalo omogućiti transparentnije poslovanje, učinkovitiji nadzor i bolju zaštitu potrošača.
Nacrt zakona Vlada Federacije BiH utvrdila je 16. srpnja ove godine, no za njegovo stupanje na snagu potrebno je završiti parlamentarnu proceduru.
Jasmin Kadić, savjetnik federalnog ministra trgovine i predsjednik Radne skupine za izradu Zakona o elektroničkoj trgovini, u razgovoru za Fenu upozorio je da se tržište razvija znatno brže od zakonske regulative.
„E-trgovina je posljednjih godina doživjela snažan razvoj, dok značajan dio poslovnih aktivnosti još uvijek nije dovoljno pokriven institucionalnim evidencijama i nadzorom. To stvara prostor za neregistriranu prodaju, poreznu nedisciplinu i nelojalnu konkurenciju, a potrošače često ostavlja bez računa, jamstava i mogućnosti ostvarivanja zakonskih prava“, istaknuo je Kadić.
Online prodaja u FBiH izvan nadzora: Gubitak veći od 200 milijuna KM
Jedan od glavnih razloga za donošenje novog zakona jest opseg sive ekonomije u elektroničkoj trgovini. Prema procjenama Federalnog ministarstva trgovine, godišnji gubitak javnih prihoda po toj osnovi premašuje 200 milijuna KM.
Precizno mjerenje sive ekonomije otežava činjenica da značajan dio internetske prodaje nije pravilno evidentiran u službenim statističkim i poreznim sustavima.
Kadić upozorava da posljedice nisu ograničene samo na proračunske gubitke. Registrirani trgovci suočavaju se s nelojalnom konkurencijom, dok kupci često nemaju jasnu mogućnost utvrđivanja identiteta prodavatelja niti ostvarivanja svojih zakonskih prava.
Cilj novog propisa, kako je naveo, nije samo smanjivanje sive ekonomije nego i uspostavljanje tržišta koje će biti mjerljivo, transparentno i dostupno institucionalnom nadzoru.
Prodaja preko Facebooka, Instagrama i TikToka također će biti regulirana
Poseban problem predstavlja internetska prodaja putem društvenih mreža. Proizvodi se često oglašavaju preko privatnih profila, a kupci narudžbe dogovaraju izravnim porukama, bez jasno istaknutih podataka o trgovcu i uvjetima kupnje.
Nacrt zakona predviđa da se takva prodaja promatra prema pravilima elektroničke trgovine kada ima obilježja organizirane komercijalne djelatnosti.
„Ako netko putem Facebooka, Instagrama ili TikToka kontinuirano oglašava proizvode, prima narudžbe, organizira dostavu i ostvaruje prihod organiziranom prodajom, to je aktivnost koja ima obilježja komercijalne djelatnosti. Činjenica da se prodaja odvija putem privatnog profila ne može biti osnova za izbjegavanje zakonskih obveza“, objasnio je Kadić.
To znači da bi osobe koje kontinuirano prodaju robu putem društvenih mreža morale ispunjavati propisane uvjete za obavljanje trgovinske djelatnosti.
Međutim, cilj zakona nije ograničavanje građana koji povremeno prodaju vlastite rabljene stvari, poput odjeće, namještaja ili mobitela. Namjera je spriječiti da se iza privatnih profila skriva kontinuirana i neregistrirana trgovina.
Kupci često ne znaju od koga kupuju: Što donosi novi zakon?
Osim sive ekonomije i nelojalne konkurencije, neregulirana online trgovina stvara ozbiljne probleme za potrošače.
Među najčešćim rizicima su neisporučena roba, proizvodi koji ne odgovaraju oglasu, lažni prodajni profili i prodavatelji koji nakon uplate prestanu odgovarati na poruke ili jednostavno izbrišu svoje račune.
U takvim situacijama kupci često ne mogu utvrditi tko je odgovoran za prodaju i kome se mogu obratiti radi zaštite svojih prava.
Zato nacrt zakona detaljnije uređuje obveze koje se odnose na transparentnost poslovanja, identifikaciju trgovaca, elektroničko sklapanje ugovora i informiranje kupaca o uvjetima kupnje.
Prije potvrde narudžbe potrošač bi trebao imati jasne informacije o tome od koga kupuje, što kupuje, koliko iznosi ukupna cijena i kome se može obratiti u slučaju problema.
Kadić je podsjetio da i postojeći Zakon o unutarnjoj trgovini FBiH propisuje kako prodaju na daljinu može organizirati samo registrirani trgovac, uz obvezu objavljivanja podataka o identitetu, sjedištu, registraciji i kontaktima.
Cijene moraju biti jasno prikazane, uključujući troškove dostave, poreze i druge izdatke koji utječu na konačan iznos kupnje.
Elektronička prodaja, naglasio je, ne može biti način izbjegavanja obveza koje vrijede za trgovce u klasičnoj trgovini. Novi zakon trebao bi dodatno povezati pravila elektroničke trgovine sa Zakonom o zaštiti potrošača, uključujući pravo na prigovor i odustanak od ugovora kada su ispunjeni zakonski uvjeti.
Kazne za neregistriranu online trgovinu od 3.000 do 30.000 KM
Jedna od najvažnijih novosti predviđenih nacrtom zakona odnosi se na nadzor i sankcioniranje nezakonitog poslovanja.
Upravni nadzor trebalo bi provoditi Federalno ministarstvo trgovine, dok bi inspekcijski nadzor obavljali nadležni federalni, županijski, gradski i općinski tržišni inspektori, u okviru svojih zakonskih ovlasti.
Za razliku od klasične trgovine, gdje se kontrole uglavnom provode u poslovnim prostorima, nadzor elektroničke trgovine može obuhvatiti internetske stranice, profile na društvenim mrežama, elektroničke narudžbe, evidenciju transakcija i način isporuke robe.
Prema nacrtu zakona, za pravne osobe koje obavljaju elektroničku trgovinu bez registracije ili krše ključne obveze transparentnosti i zakonitog poslovanja predviđene su novčane kazne od 3.000 do 30.000 KM.
Sankcije su predviđene i za elektroničke platforme i dostavne službe koje ne ispunjavaju obveze propisane zakonom.
Kadić ističe da svrha kažnjavanja nije stvaranje dodatnog pritiska na trgovce, nego uspostavljanje jednakih uvjeta poslovanja.
„Oni koji posluju legalno, plaćaju poreze i poštuju prava potrošača ne smiju biti u nepovoljnijem položaju od onih koji posluju izvan zakonskog okvira“, poručio je.
Novi zakon trebao bi približiti online trgovinu europskim standardima
Nacrt Zakona o elektroničkoj trgovini pripremljen je s ciljem usklađivanja s relevantnim europskim propisima i standardima.
U njegovoj izradi sudjelovali su predstavnici Federalnog ministarstva trgovine, udruženja za elektroničku trgovinu, vodećih internetskih platformi, inspekcijskih tijela i Porezne uprave Federacije BiH.
Prema Kadićevim riječima, elektronička trgovina predstavlja veliku razvojnu priliku za male poduzetnike, obrtnike, obiteljska poduzeća i domaće proizvođače. Digitalni kanali omogućuju im pristup velikom broju kupaca bez velikih ulaganja u fizičku prodajnu mrežu.
Zbog toga je važno uspostaviti pravila koja će olakšati legalno poslovanje, bez nepotrebnog administrativnog opterećenja, ali uz poštivanje poreznih obveza i prava potrošača.
Dodatni izazov predstavlja prekogranična priroda internetske trgovine, osobito kada je riječ o stranim platformama, carinskoj politici, međunarodnoj trgovini robom i neizravnom oporezivanju.
Kadić smatra da je reguliranje domaćeg tržišta tek prvi korak te da je dugoročno potrebna suradnja entitetskih i državnih institucija, kao i usklađivanje s međunarodnim standardima.
Kada će zakon o elektroničkoj trgovini stupiti na snagu?
Iako je Vlada Federacije BiH utvrdila nacrt Zakona o elektroničkoj trgovini, njegova primjena ovisi o završetku parlamentarne procedure i usvajanju zakona.
Kadić je poručio kako je cilj Ministarstva da propis bude razmotren i usvojen što prije, ali da dinamika parlamentarnog postupka ne ovisi isključivo o tom ministarstvu.
Svako daljnje odgađanje, upozorio je, produljuje razdoblje pravne nesigurnosti i ostavlja prostor za neregistriranu prodaju, poreznu nedisciplinu i nedovoljnu zaštitu potrošača.
Ako zakon bude usvojen, internetska prodaja u Federaciji BiH trebala bi dobiti jasnija pravila, a trgovci, platforme i dostavne službe preciznije definirane obveze.
Za građane koji kupuju putem interneta to bi trebalo značiti veću transparentnost i sigurnost, dok bi registrirani trgovci dobili ravnopravnije uvjete poslovanja.
