Milorad Dodik poručio je kako SNSD neće sudjelovati u formiranju novog saziva Vijeća ministara BiH ako prethodno ne bude provedena reforma Ustavnog suda BiH i preispitane odluke visokih predstavnika. Uz to, najavio je nastavak suradnje s HDZ-om BiH, odbacio mogućnost partnerstva sa Strankom za BiH te otkrio političke ciljeve SNSD-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske i državnom Domu naroda.
Dodik uvjetuje sudjelovanje SNSD-a u vlasti reformom Ustavnog suda BiH
Predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorad Dodik iznio je uvjete svoje stranke za sudjelovanje u formiranju novog saziva Vijeća ministara Bosne i Hercegovine. Nakon sjednice Predsjedništva SNSD-a u Banjoj Luci, poručio je kako bez temeljite reforme Ustavnog suda BiH neće biti dogovora o raspodjeli ministarskih pozicija na državnoj razini.
Dodik smatra kako pitanje načina funkcioniranja Ustavnog suda mora biti riješeno prije uspostave nove izvršne vlasti. Posebno je naglasio zahtjev za ukidanjem stranih sudaca i uvođenjem jednakog nacionalnog predstavljanja u ovoj pravosudnoj instituciji.
„Ustavni sud je nešto što mora biti definitivno riješeno. Mora biti riješeno prije nego što se uspostavi Vijeće ministara. Ako netko želi vidjeti SNSD u vlasti u BiH, vidjet će nas samo ako se reformira Ustavni sud BiH”, poručio je Dodik.
SNSD traži ukidanje stranih sudaca i tri suca iz svakog naroda
Govoreći o konkretnim zahtjevima, predsjednik SNSD-a naveo je kako njegova stranka zagovara model prema kojem bi svaki od triju konstitutivnih naroda imao po tri predstavnika u Ustavnom sudu BiH.
Prema Dodikovom prijedlogu, takvo rješenje trebalo bi uključivati i mehanizme zaštite nacionalnih interesa kako bi se spriječilo preglasavanje.
„Tražimo reformu u kojoj će po tri suca pripasti svakom narodu. Možemo uvesti zaštitu nacionalne pozicije od bilo kakvog preglasavanja, kako ne bi došlo do nekih majorizacija kao što je to do sada bio slučaj”, pojasnio je Dodik.
Ustavni sud BiH trenutačno ima devet sudaca. Četiri suca bira Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH, dva Narodna skupština Republike Srpske, dok troje međunarodnih sudaca imenuje predsjednik Europskog suda za ljudska prava nakon konzultacija s Predsjedništvom BiH.
Dodik traži preispitivanje odluka visokih predstavnika
Drugi važan uvjet koji SNSD postavlja za sudjelovanje u novoj državnoj vlasti odnosi se na odluke visokih predstavnika u Bosni i Hercegovini.
Dodik zahtijeva poništavanje svih odluka koje su donosili visoki predstavnici, a koje nikada nisu potvrđene u Parlamentarnoj skupštini BiH. Za odluke koje su prošle parlamentarnu proceduru traži detaljno preispitivanje.
Predsjednik SNSD-a tvrdi kako se budući politički dogovori moraju temeljiti na ustavnoj raspodjeli nadležnosti između države i entiteta.
„Ne možemo ići dalje dok ne vidimo što je bilo. U Ustavu piše za što je nadležna BiH, a za što nije. Mi nismo primarno protiv europskog puta, ali nismo ni za to da nam se nameću politike koje degradiraju Republiku Srpsku”, naglasio je Dodik.
Ovakvi zahtjevi mogli bi postati jedna od ključnih prepreka u pregovorima o formiranju nove vlasti na državnoj razini, posebno zbog različitih političkih stavova stranaka koje bi trebale sudjelovati u koalicijskim dogovorima.
HDZ BiH ostaje glavni partner, SBiH isključena iz mogućih dogovora
Govoreći o budućim koalicijskim odnosima, Dodik je potvrdio kako SNSD namjerava nastaviti suradnju s Hrvatskom demokratskom zajednicom (HDZ) BiH, koju je označio kao ključnog političkog partnera na državnoj razini.
Istodobno je jasno odbacio mogućnost suradnje sa Strankom za Bosnu i Hercegovinu (SBiH), poručivši kako ta stranka ne može biti dio političke strukture s kojom bi SNSD formirao novu vlast.
„S HDZ-om nastavljamo našu vrlo visoku razinu suradnje. Razumjet ćemo sve što Bošnjaci žele u smislu potrebe da konsolidiraju svoju strukturu, ali jasno ćemo poručiti da nikakvo partnerstvo ne dolazi u obzir sa strukturom u kojoj će se naći Stranka za BiH”, izjavio je Dodik.
Dodao je kako će SNSD prilikom odabira ostalih potencijalnih koalicijskih partnera posebno voditi računa o njihovim stavovima prema položaju Republike Srpske i njezinim ustavnim nadležnostima.
Time je Dodik već na početku razgovora o formiranju vlasti poslao jasnu političku poruku potencijalnim partnerima, ali i naglasio da će odnos prema Republici Srpskoj biti jedan od ključnih kriterija za buduće koalicijske dogovore.
SNSD cilja dvotrećinsku većinu u Narodnoj skupštini RS-a
Dodik se osvrnuo i na izborni rezultat SNSD-a u Republici Srpskoj, ističući kako njegova stranka ima snažnu političku poziciju koja joj omogućuje utjecaj na ključne procese u ovom entitetu.
Kao jedan od najvažnijih ciljeva izdvojio je dvotrećinsku većinu u Narodnoj skupštini Republike Srpske, koja bi, prema njegovim riječima, omogućila pokretanje izmjena entitetskog ustava.
Posebno je naglasio kako je SNSD osigurao četiri izaslanika u Klubu srpskog naroda Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, što smatra važnom pozicijom za sudjelovanje u odlučivanju na državnoj razini.
„Glavni cilj je dvotrećinska većina u NSRS-u, koja je važna u pogledu izmjene Ustava i osiguranja četvrtog izaslanika u Domu naroda BiH. To smo već osigurali”, istaknuo je Dodik.
Prema njegovim riječima, kontrola četiri od ukupno pet izaslanika u Klubu srpskog naroda omogućuje SNSD-u značajan politički utjecaj u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH.
SNSD traži potporu za desetog zastupnika u Parlamentu BiH
Kada je riječ o Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, Dodik je najavio kako SNSD trenutačno traži političkog partnera koji bi podržao izbor desetog zastupnika.
Time bi, kako je naveo, dodatno ojačao politički blok predvođen SNSD-om i njegova pozicija u institucijama Bosne i Hercegovine.
Izjave Milorada Dodika pokazuju kako SNSD već na početku postizbornih razgovora postavlja jasne uvjete za sudjelovanje u državnoj vlasti. Reforma Ustavnog suda BiH, preispitivanje odluka visokih predstavnika i očuvanje nadležnosti Republike Srpske bit će među ključnim temama budućih pregovora.
Istodobno, najava nastavka suradnje s HDZ-om BiH i odbacivanje partnerstva sa SBiH otkrivaju i moguće obrise budućih koalicijskih odnosa na državnoj razini.
