Predsjednik HDZ-a 1990 i izaslanik u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Ilija Cvitanović smatra da bi uvođenje novih izbornih tehnologija moglo značajno utjecati na rezultate listopadskih izbora u Bosni i Hercegovini. Istodobno je poručio da stranke okupljene u Petorku žele ponuditi alternativu HDZ-u BiH, ali i veći izbor unutar hrvatskog biračkog tijela.
Predsjednik HDZ-a 1990 je u razgovoru za N1 iznio procjenu prema kojoj bi stranke koje godinama sudjeluju u vlasti mogle ostvariti znatno slabiji rezultat zbog promjena u izbornom procesu.
„Prema nekim mojim nedokazanim procjenama koje dobivam s terena, ne manje od 20 posto manji rezultat. Samo zbog novih izbornih tehnologija“, kazao je Cvitanović.
Napomenuo je kako očekuje da će birači zbog novih tehnologija imati veće povjerenje u izborni proces i biti sigurniji da će njihova izborna volja biti zaštićena.
„Birački odbori neće moći mijenjati volju birača. Dakle, siguran sam da će drastično i značajno utjecati i na same rezultate, na proces glasovanja i na želju birača da izađu na izbore“, rekao je.
Cvitanović: HDZ BiH nije riješio ključna pitanja
Govoreći o političkim razlikama između HDZ-a BiH i stranaka okupljenih u Petorku, Cvitanović je oštro kritizirao višedesetljetnu vlast HDZ-a BiH.
Cvitanović ističe da hrvatsko političko vodstvo nije uspjelo riješiti ključna nacionalna i društvena pitanja, niti zaustaviti iseljavanje Hrvata i drugih građana iz BiH.
„HDZ BiH vlada 25 ili 30 godina i pokazao je da nije sposoban riješiti ključna nacionalna pitanja niti zaustaviti egzodus Hrvata i drugih građana, da je prepun klijentelizma, nepotizma i korupcije“, ustvrdio je Cvitanović.
Petorku je opisao kao političku grupaciju desnog centra koja, kako je rekao, ima jasne državotvorne stavove prema Bosni i Hercegovini i zagovara ravnopravnost konstitutivnih naroda.
Kao glavne političke prioritete izdvojio je izmjene Izbornog zakona BiH, zaustavljanje iseljavanja, stvaranje uvjeta za povratak mladih te depolitizaciju pravosuđa.
„Od pravosuđa počinje oslobađanje svih drugih segmenata života u BiH. Iz ove države nestale su milijarde i pravna država mora funkcionirati, bez obzira na to iz čijih redova dolaze odgovorni“, poručio je.
Izborni zakon mogao bi biti uvjet za formiranje vlasti
Jedno od ključnih pitanja nakon izbora bit će formiranje vlasti i eventualni uvjeti koje će političke stranke postavljati svojim partnerima.
Cvitanović nije isključio mogućnost da izmjene Izbornog zakona BiH budu uvjet za formiranje vlasti nakon izbora.
Podsjetio je na ranija obećanja predsjednika HDZ-a BiH da Vlada Federacije BiH neće biti formirana prije izmjena Izbornog zakona.
„Nakon toga govorilo se da će se to dogoditi za šest mjeseci, pa za 15 ili 20 dana, a prošle su tisuće dana i ništa nije učinjeno“, rekao je Cvitanović.
Ocijenio je da su odnosi Hrvata i Bošnjaka ključni za političku stabilnost i euroatlantski put Bosne i Hercegovine, ali i upozorio da se kompromis u javnosti često unaprijed predstavlja kao politička izdaja.
Cvitanović o Rezoluciji Hrvatskog sabora
Govoreći o Rezoluciji Hrvatskog sabora o položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini, Cvitanović je rekao da je sudjelovao u početnom kreiranju tog dokumenta.
Istodobno je izrazio žaljenje što se u Rezoluciji, prema njegovu mišljenju, nije dovoljno govorilo o položaju Hrvata u Republici Srpskoj.
Na pitanje je li izostanak tog pitanja povezan s političkim odnosima HDZ-a BiH i SNSD-a, Cvitanović je odgovorio da je to „vrlo moguće“.
„S istim ljudima dolaze iste blokade“
Cvitanović smatra da bi Bosna i Hercegovina mogla nastaviti biti suočena s političkim blokadama ako nakon izbora isti akteri ostanu na vlasti.
„Ako isti ljudi budu upravljali procesima i donosili odluke, moramo očekivati isti scenarij: blokade, zastoj, iseljavanje, nezadovoljstvo, apatiju i depresiju u društvu“, upozorio je.
Prema njegovim riječima, rezultat izbora neće biti važan samo zbog promjene političkih odnosa, nego i zbog mogućnosti da se konačno pokrenu pitanja Izbornog zakona, pravosuđa i funkcioniranja institucija države.
BiH mora funkcionirati bez visokog predstavnika?
Govoreći o ulozi međunarodne zajednice, predsjednik HDZ-a 1990 ocijenio je da Bosna i Hercegovina dugoročno mora funkcionirati bez visokog predstavnika i stranih sudaca u Ustavnom sudu BiH.
Ipak, smatra da prije toga država mora ispuniti preuzete obveze, među kojima je izdvojio i donošenje zakona o državnoj imovini.
„Ako se politika nastavi voditi kao protekle četiri, osam ili 12 godina, svaki visoki predstavnik koji dođe ovdje dočekat će duboku starost“, zaključio je Cvitanović.
