Predsjednik HDZ BiH i Hrvatski narodni sabor Dragan Čović gostovao je u Dnevniku Federalne televizije gdje je govorio o političkoj krizi u Bosni i Hercegovini, odlasku visokog predstavnika, odnosima sa SNSD-om, državnoj imovini, Južnoj plinskoj interkonekciji i pitanju trećeg entiteta.
“BiH je krajnje nefunkcionalna”
Dragan Čović ovu je godinu opisao kao iznimno tešku i kompleksnu za Bosnu i Hercegovinu. “Godina je vrlo izazovna i krajnje kompleksna zbog naše neorganiziranosti i nefunkcionalnosti”, rekao je Čović.
Kao jedan od rijetkih pozitivnih institucionalnih pomaka izdvojio je usvajanje proračuna BiH na razini Vijeće ministara Bosne i Hercegovine. Pohvalio je predsjedateljicu Vijeća ministara i izrazio očekivanje da će procedura usvajanja proračuna biti brzo završena u Predsjedništvu i parlamentu BiH.
Gradiška i milijuni Hrvatske
Komentirajući problem otvaranja novog graničnog prijelaza Gradiška, Čović je poručio da je riječ o projektu koji je nepotrebno politiziran.
“Kako objasniti predstavnicima vlade Republike Hrvatske, koja je uložila 60 milijuna u taj prijelaz, da zbog naših nadmudrivanja nismo u stanju staviti ga u funkciju?”, rekao je Čović.
Naglasio je kako se radi o zajedničkom projektu s međunarodnim partnerima te da blokade šalju lošu poruku investitorima i Europskoj uniji.
Odlazak Schmidta ga iznenadio
Govoreći o odlasku Christian Schmidt, Čović je priznao da ga je ta vijest iznenadila. “Nije bio uopće u razmišljanju da će podnijeti ostavku”, rekao je lider HDZ-a BiH.
Dodao je kako smatra da se Ured visokog predstavnika treba transformirati te čak predložio da novi visoki predstavnik bude izmješten u Bruxelles. “Volio bih da novi visoki predstavnik bude čak izmješten u briselske prostore”, izjavio je Čović.
Problem državne imovine i autoceste kod Mostara
Dragan Čović osvrnuo se i na pitanje državne imovine, tvrdeći da pojedine odluke visokog predstavnika blokiraju ključne infrastrukturne projekte.
Kao primjer naveo je gradnju autoceste kod Mostar. “Dok nekih stotinjak kvadratnih metara vojne imovine ne bude riješeno, mi ne možemo graditi”, rekao je.
Dodao je da ne očekuje da će Schmidt prije odlaska nametnuti nova rješenja o državnoj imovini.
Amerika preuzima glavnu riječ u BiH?
Komentirajući odnose Europe i SAD-a prema BiH, Čović je rekao da Europa polako gubi politički utjecaj, dok uloga Amerike jača. “Siguran sam da bez snage američke administracije puno problema u BiH neće biti riješeno”, rekao je.
Ipak, naglasio je da budućnost Bosne i Hercegovine vidi isključivo unutar euroatlantskih integracija.
Južna plinska interkonekcija i američki partneri
Govoreći o projektu Južne plinske interkonekcije, lider HDZ BiH rekao je da domaće vlasti nisu uspjele postići dogovor, zbog čega su u projekt uključeni strani partneri. “Pojavio se američki partner koji je kazao: mi to želimo voditi. Ja sam svjesno podržao”, rekao je Čović.
Odbacio je tvrdnje da projekt predstavlja sigurnosni ili politički rizik za BiH.
“Sa Dodikom se sastajem tri puta godišnje, s Nikšićem 30 puta”
Čović je odbacio optužbe da zajedno sa Milorad Dodik blokira europski put Bosne i Hercegovine. “Mi surađujemo sa SNSD-om 20 godina. Partnerstvo se zasniva na povjerenju i dogovoru”, rekao je.
Naglasio je da se s premijerom Federacije BiH Nermin Nikšić sastaje mnogo češće nego s Dodikom. “Gospodin Nikšić i ja se sastanemo godišnje 30 puta. Gospodin Dodik i ja možda tri puta”, izjavio je Čović.
“Treći entitet je službeni zahtjev već 35 godina”
Najviše reakcija izazvale su njegove izjave o trećem entitetu i izbornom zakonodavstvu.
Dragan Čović poručio je kako Bosna i Hercegovina ne može funkcionirati kao klasična građanska država te da Hrvati moraju imati pravo birati svoje legitimne političke predstavnike. “Treći entitet je službeni zahtjev zadnjih 35 godina”, rekao je Čović.
Dodao je kako je, prema njegovu mišljenju, upravo politika dijela bošnjačkih stranaka dovela do jačanja zahtjeva za trećim entitetom. “Ništa se neće riješiti bez dogovora sva tri naroda”, zaključio je predsjednik HDZ-a BiH.
Nova politička poruka iz Mostara
Čovićev nastup ponovno je otvorio ključna pitanja budućnosti Bosne i Hercegovine – od izbornog zakona i ustavnih reformi do odnosa međunarodne zajednice prema BiH.
Njegove izjave o trećem entitetu, SNSD-u i ulozi Amerike već izazivaju brojne političke reakcije u Sarajevu, Banjoj Luci i Mostaru.
