U Dubrovniku je održan panel u povodu 30. obljetnice potpisivanja Splitske deklaracije, na kojem je sudjelovao i nekadašnji vanjskopolitički savjetnik turskog predsjednika Süleymana Demirela, Mehmet Ali Bayar. U svom emotivnom govoru Bayar je istaknuo kako je upravo Hrvatska odigrala ključnu ulogu u spašavanju časti Europe u najtežim trenucima rata u Bosni i Hercegovini.
Bayar je zahvalio hrvatskom ministru vanjskih i europskih poslova Hrvatske Gordanu Grliću Radmanu na pozivu, naglasivši kako mu je čast sudjelovati na skupu u znak sjećanja na predsjednika Demirela. Prisutne je nazvao herojima, istaknuvši da je dovoljan mali broj odlučnih ljudi s uvjerenjem da promijene tijek povijesti.
Posebno je odao počast predsjednicima Tuđmanu, Izetbegoviću i Demirelu, naglasivši da su u najmračnijim trenucima rata donosili teške odluke, ponekad i protivno stajalištima vlastitih vlada i naroda. Podsjetio je na ključnu ulogu koju je imao predsjednik Demirel, koji je, kako je kazao, „u najmračnijem trenutku bosanske agonije, kad je Europa bila podijeljena i šutjela, postavio Tursku u središte diplomacije sa svojom strateškom vizijom i moralnom jasnoćom“.
Demirelova osobna bliskost s predsjednicima Tuđmanom i Izetbegovićem, naglasio je Bayar, bila je povijesno presudna u ponovnom uspostavljanju suradnje Hrvata i Bošnjaka. U dirljivim obraćanjima Demirel je, prema Bayaru, „doveo do suza“ obojicu vođa u nastojanjima da ih potakne na suradnju i pozvao Bošnjake da se sprijatelje s Hrvatima, jer će u suprotnome biti „progutani, zdrobljeni od strane Srba“.
„Bez Splita ne bi bilo Daytona, ni pobjede. Bez Brijunske deklaracije ne bi bilo Splita“, poručio je Bayar, dodavši kako je Washingtonski sporazum bio temelj svega što je uslijedilo. Istaknuo je i važnu ulogu američke diplomacije, osobito predsjednika Clintona i veleposlanika Galbraitha, koji su, kako je rekao, „vješto nagovijestili što će se dogoditi tijekom Operacije Oluja“.
Posebno se osvrnuo na strateški trenutak nakon Splitske deklaracije, kada su SAD, Turska i NATO morali zajednički djelovati na terenu kako bi se spasio Bihać i preokrenuo tijek rata.
„Bez turske pomoći, čak i tijekom sramotnog embarga na oružje protiv Bosne, mnoge stvari ne bi bile moguće. A bez hrvatske pomoći, nijedna od tih pomoći ne bi mogla proći“, kazao je Bayar te zaključio:
„Hrvatska je bila ključna u spašavanju časti Europe. Dopustite da to jasno kažem – časti Europe.“
