Ukrašavanje trga u središtu Fojnice povodom adventa izazvalo je negativnu reakciju mještanina Huseina Meše, koji je na svom javnom Facebook profilu kritizirao blagdansko uređenje. Ovaj slučaj nastavak je trenda iskazivanja vjerske i nacionalne netrpeljivosti koji se u BiH povremeno javlja tijekom obilježavanja Došašća – razdoblja kada se katolici pripremaju za Božić.
Kritika adventskih ukrasa u Fojnici
U objavi naslovljenoj „Ko je to nama ugrožen“ Meša je izrazio nezadovoljstvo postavljanjem adventskih svijeća na središnjem trgu, tvrdeći da je na toj lokaciji trebao biti izgrađen spomenik “šehidima”. Također je naveo da blagdansko uređenje vidi kao pokušaj hrvatske manjine da dominira prostorom Fojnice, spominjući ratna vremena i “katastar HZ HB”.
Uz to, Meša je obilježavanje adventa opisao kao “poganski običaj”, a Hrvate koji ga obilježavaju optužio za “teroriziranje većine”. Njegovi navodi sadržavali su i negiranje temeljnih elemenata kršćanske vjere te su predstavljali otvoren oblik vjerske i nacionalne netrpeljivosti.
Iskrivljavanje povijesnog konteksta i posljedice narativa mržnje
Objava sadrži i interpretacije ratnih događaja u Fojnici koje ne odgovaraju činjenicama. Po njegovu pisanju, povratak hrvatskih vijećnika u lokalnu politiku označio je početak “terora manjine nad većinom”, iako su ti vijećnici, kao i svi drugi, izabrani demokratskom voljom građana.
Povijesna pozadina: stradanje fojničkih Hrvata
U ratnom razdoblju 1993. godine, unatoč Sporazumu o Fojnici kao zaštićenoj sanitetskoj zoni potpisanom uz međunarodno posredovanje, Armija BiH je već sljedećeg dana protjerala gotovo sve Hrvate iz Fojnice. U gradu su ostali tek rijetki, uključujući franjevce u samostanu.
Gvardijan fra Nikica Miličević i vikar fra Leon Migić ubijeni su 13. studenoga 1993. godine. Počinitelj Miralem Čengić i njegovi pomagači jesu osuđeni, ali su više puta pomilovani, dok naručitelji zločina nikada nisu odgovarali. Brojni zločini nad fojničkim Hrvatima ostali su nekažnjeni, što i danas stvara prostor za razvoj radikalizma i javne netrpeljivosti.
Zašto je važno osuditi govor mržnje?
Iako je riječ o pojedinačnom istupu, ovakvi napadi štete suživotu koji većina Fojničana godinama gradi. Jasna osuda govora mržnje ključna je za očuvanje međunacionalnih odnosa, posebice u sredinama poput Fojnice, koja je stoljećima primjer vjerske raznolikosti.
Odgovornost lokalnih vlasti i izabranih predstavnika
Na odgovornim institucijama, posebno na općinskoj vlasti i izabranim vijećnicima, jest da zaštite prava svih svojih građana. Hrvati u Fojnici nisu “došli odnekud”, nego su – kao i svi drugi – izabrani na slobodnim i demokratskim izborima.
Zajednica očekuje od njih da se zauzmu za jednaka prava, uključujući i slobodno obilježavanje adventa, što je dio europskih i civilizacijskih standarda. Poštovanje različitosti ne bi smjelo biti prijetnja nikome; ono je bogatstvo Fojnice i cijele Bosne i Hercegovine.
