Smrt Ratka Mladića ponovno je otvorila pitanje brojnih zločina počinjenih tijekom rata u Bosni i Hercegovini, uključujući stradanja hrvatskih civila. Koordinacija udruga HVO-a u BiH poručila je kako se pri spomenu bivšeg zapovjednika Vojske Republike Srpske ne smiju zaboraviti hrvatske obitelji koje su bile žrtve progona, zatočenja i ubojstava.
„Ratko Mladić svoje je zločine započeo pod petokrakom, kao časnik Jugoslavenske narodne armije, u zadarskom zaleđu, a potom ih nastavio u Bosni i Hercegovini, gdje su hrvatski civili bili među žrtvama sustavnih ubojstava, progona i nasilja“, priopćila je Koordinacija udruga HVO-a u BiH.
Mladić je preminuo 27. kolovoza 2026. u Haagu, u 84. godini. Međunarodni rezidualni mehanizam za kaznene sudove potvrdio je njegovu smrt te naveo da je Mladić bio pravomoćno osuđen za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine. Presuda na doživotni zatvor potvrđena je 2021. godine.
Hrvatski civili među žrtvama zločina u BiH
Koordinacija udruga HVO-a u BiH podsjetila je na brojna mjesta u kojima su tijekom rata stradali hrvatski civili. Među njima posebno navode Briševo, Kotor Varoš, Prijedor, Bosanski Šamac, Brčko, Bosansku Krupu, Ključ, Sanski Most, Vlasenicu i Banju Luku.
U priopćenju ističu kako se o tim žrtvama mora govoriti i nakon Mladićeve smrti.
Briševo: ubijeni hrvatski civili i uništena sela
Posebno su izdvojili Briševo kod Prijedora, gdje je 1992. godine u napadu srpskih snaga ubijeno oko 70 Hrvata, prema navodima Koordinacije.
Nakon napada uništavane su kuće i vjerski objekti, a hrvatsko stanovništvo protjerano je iz svojih domova.
Briševo je tako postalo jedno od mjesta koje svjedoči o stradanju hrvatskog stanovništva na području prijedorske regije tijekom rata.
Kotor Varoš i Bosanski Šamac
Koordinacija udruga HVO-a podsjetila je i na Kotor Varoš, gdje su hrvatski civili, prema navodima iz priopćenja, ubijani, nezakonito zatočavani i zlostavljani. Velik dio hrvatskog stanovništva bio je prisiljen napustiti svoje domove.
U Bosanskom Šamcu nakon preuzimanja vlasti uslijedila su masovna uhićenja hrvatskih civila.
„Muškarci su odvajani od žena i djece, odvođeni u zatočeničke objekte, premlaćivani i ponižavani, a mnogi su potom prisilno odvedeni iz svojih domova“, navela je Koordinacija.
Dodaju da je u Crkvini 1992. godine ubijeno 16 zatočenika, dok su hrvatski i drugi zatočenici iz Bosanskog Šamca prebacivani i u druge zatočeničke objekte.
Prijedor i logori Omarska i Keraterm
Poseban dio priopćenja odnosi se na Prijedor, gdje su hrvatski civili, zajedno s drugim nesrpskim stanovništvom, bili zatočeni u logorima Omarska i Keraterm.
Prema navodima Koordinacije, zatočenici su bili izloženi teškim uvjetima, premlaćivanju i drugim oblicima zlostavljanja. U Omarskoj je, prema sudskim dokazima koje navode, bilo zatočeno 125 Hrvata.
Koordinacija ističe kako zločini počinjeni nad hrvatskim civilima ne smiju biti potisnuti u drugi plan kada se govori o nasljeđu rata i presudi Ratku Mladiću.
„Hrvatske žrtve ne smiju biti zaboravljene“
„Danas, kada spominjemo Ratka Mladića, moramo prije svega govoriti o ljudima koji su bili žrtve. O hrvatskim obiteljima koje su izgubile svoje najmilije, o ljudima koji su odvedeni u logore, o spaljenim kućama i selima, o uništenim crkvama i o tisućama onih koji su morali napustiti svoje domove“, poručili su.
Dodali su da su zločini počinjeni na širem području Bosne i Hercegovine bili dio šireg političkog i vojnog sustava.
„Svaka žrtva zaslužuje pravdu, a presuda Ratku Mladiću mora ostati trajna opomena da se zločini nad Hrvatima nikada ne smiju prešutjeti, relativizirati ni zaboraviti“, zaključila je Koordinacija udruga HVO-a u BiH.
Ratko Mladić preminuo u Haagu nakon teškog pogoršanja zdravlja
Ratko Mladić preminuo je u bolnici u Haagu nakon dugotrajnih zdravstvenih problema. Međunarodni rezidualni mehanizam službeno je potvrdio njegovu smrt, a nizozemske vlasti pokrenule su propisane postupke i istragu okolnosti smrti.
Mladić je 2017. godine osuđen na doživotni zatvor zbog genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina, a žalbeno vijeće potvrdilo je presudu 2021. godine.
Njegova smrt zatvara jedno poglavlje života osobe koja je bila ključni vojni zapovjednik bosanskih Srba tijekom rata, ali ne zatvara pitanje sjećanja na žrtve i odgovornosti utvrđene pravomoćnom sudskom presudom.
