Bakir Izetbegović nakon sastanka SDA u Mostaru optužio vlasti u Mostaru, Stocu i Čapljini za navodnu sistemsku diskriminaciju Bošnjaka. Iz HDZ-a BiH poručuju da službeni podaci o zaposlenima u gradskim ustanovama i poduzećima ne potvrđuju takve tvrdnje.
Predsjednik SDA Bakir Izetbegović nakon sastanka stranačkog rukovodstva u Mostaru izjavio je da se Bošnjaci u više hercegovačkih gradova suočavaju s, kako tvrdi, sistemskom diskriminacijom.
Izetbegović je posebno izdvojio Mostar, Stolac i Čapljinu, navodeći zapošljavanje u institucijama, obrazovanje, prostorno planiranje i ostvarivanje drugih prava kao područja u kojima, prema njegovim tvrdnjama, Bošnjaci nisu ravnopravni.
Međutim, u priopćenju SDA nisu navedeni konkretni podaci, institucije ili službene analize kojima bi se potkrijepile tvrdnje o sustavnoj diskriminaciji.
Izetbegović nakon sastanka SDA u Mostaru
Izetbegović je sastanak održao s rukovodstvom i članovima Županijskog odbora SDA Hercegovačko-neretvanske županije te Regionalnog odbora SDA Istočna Hercegovina.
Na sastanku se razgovaralo o aktualnoj političkoj situaciji u Bosni i Hercegovini, s posebnim naglaskom na Mostar i Hercegovačko-neretvansku županiju, kao i položaj Bošnjaka u istočnoj Hercegovini.
Iz SDA su nakon sastanka poručili da je posebna pozornost posvećena navodnoj „sistemskoj diskriminaciji“ Bošnjaka u Mostaru, Stocu i Čapljini.
Kao područja u kojima, prema SDA, postoje problemi navedeni su:
- zastupljenost u institucijama,
- zapošljavanje,
- obrazovanje,
- prostorno planiranje,
- ostvarivanje drugih prava.
SDA je istodobno najavila potrebu za konkretnim političkim i institucionalnim odgovorom na ono što smatra praksama koje Bošnjake dovode u neravnopravan položaj.
SDA kritizira aktualnu vlast
Na sastanku se razgovaralo i o političkoj situaciji u Bosni i Hercegovini, Federaciji BiH te odnosima unutar državnih institucija.
Iz SDA su izrazili zabrinutost zbog političkih i ekonomskih trendova te ocijenili da aktualna vlast nije ponudila odgovarajući odgovor na probleme s kojima se država suočava.
Posebno su istaknuti europski i NATO put Bosne i Hercegovine, kao i pitanje funkcioniranja državnih institucija.
HDZ BiH: Službeni podaci ne potvrđuju tvrdnje o diskriminaciji
Na Izetbegovićeve tvrdnje ranije je odgovorio predsjednik Gradskog odbora HDZ-a BiH Marko Novak, koji se pozvao na službene podatke o zaposlenima u javnim poduzećima i kulturnim ustanovama Grada Mostara.
Prema podacima koje je Novak iznio, u javnim poduzećima Grada Mostara radi između 90 i 100 Bošnjaka više nego Hrvata, dok je u kulturnim ustanovama razlika još izraženija – broj zaposlenih Bošnjaka veći je za 86.
Novak smatra da ti podaci dovode u pitanje tvrdnje o sustavnoj diskriminaciji Bošnjaka u Mostaru.
„To samo potvrđuje činjenicu da se sve to radi u predizborne svrhe.“
Novak je za RTV Herceg Bosne ocijenio kako se političkom retorikom pokušava homogenizirati bošnjačko biračko tijelo predstavljanjem Mostara kao mjesta u kojem su Bošnjaci navodno ugroženi.
Mostar ima posebna pravila zastupljenosti
Novak je pritom podsjetio i na posebnosti političkog sustava u Gradu Mostaru, gdje postoje propisane kvote koje određuju minimalnu i maksimalnu zastupljenost konstitutivnih naroda u Gradskom vijeću.
Prema njegovim riječima, takav model zastupljenosti nije primijenjen na isti način u pojedinim drugim gradovima i općinama u kojima su Bošnjaci većinsko stanovništvo, poput Travnika i Bugojna.
Pitanje političke i institucionalne zastupljenosti tako ponovno postaje jedna od ključnih tema uoči Općih izbora u BiH 2026. godine.
Politička borba za Mostar ulazi u novu fazu
Razmjena poruka između SDA i HDZ-a BiH pokazuje da će Mostar i HNŽ ponovno biti među važnijim političkim poprištima uoči izbora.
Dok SDA govori o zaštiti prava Bošnjaka i navodnoj diskriminaciji, iz HDZ-a BiH takve tvrdnje odbacuju i pozivaju se na podatke o zastupljenosti u gradskim institucijama.
Za građane Mostara ključno će biti da se političke tvrdnje o diskriminaciji, zastupljenosti i pravima konstitutivnih naroda mogu provjeriti kroz konkretne i javno dostupne podatke, a ne samo kroz predizborne političke poruke.
