Ministar pravosuđa BiH Davor Bunoza poručio je da se zahtjevi za ravnopravnost Hrvata u Bosni i Hercegovini temelje na presudama Europskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda BiH. Govoreći o izbornoj reformi, legitimnom predstavljanju i mogućnosti uvođenja više izbornih jedinica, Bunoza je ocijenio da takva rješenja nisu protivna europskim standardima.
Hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman posljednjih je dana izložen kritikama dijela bošnjačkih političara zbog poruka o potrebi osiguranja ravnopravnosti Hrvata u BiH.
Međutim, ministar pravosuđa BiH Davor Bunoza ne vidi razlog za takve reakcije. Naprotiv, smatra da poruke hrvatskog ministra imaju čvrsto pravno uporište u presudama Europskog suda za ljudska prava (ESLJP) i Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.
U intervjuu za Večernji list BiH, Bunoza je govorio o izbornoj reformi, legitimnom predstavljanju konstitutivnih naroda, mogućnosti uvođenja više izbornih jedinica te odnosu između načela „jedan čovjek – jedan glas“ i ustavne ravnopravnosti naroda.
Bunoza: Grlić Radman je u pravu kada govori o ravnopravnosti Hrvata
Komentirajući izjave hrvatskog ministra vanjskih poslova, Bunoza je kazao kako ne vidi zbog čega su one izazvale tako snažne reakcije dijela bošnjačkih političara.
Prema njegovim riječima, poruke Grlića Radmana temelje se na stavovima europskih i domaćih sudova kada je riječ o izbornoj reformi u BiH.
Bunoza ističe da prijedlozi kojima se nastoji osigurati politička ravnopravnost konstitutivnih naroda ne mogu automatski biti proglašeni protivnima europskim standardima.
Može li posebna izborna jedinica za Hrvate biti rješenje?
Jedno od ključnih pitanja izborne reforme u BiH jest način izbora hrvatskog člana Predsjedništva BiH.
Na pitanje je li ideja izborne jedinice iz koje bi Hrvati mogli birati svog predstavnika protivna presudama ESLJP-a, Bunoza odgovara da je ključno kako bi takav sustav bio oblikovan.
Podsjetio je na predmet „Kovačević protiv BiH“, ističući da Europski sud za ljudska prava nije propisao da Bosna i Hercegovina mora imati samo jednu izbornu jedinicu.
Prema Bunozi, više izbornih jedinica, uključujući i asimetrično oblikovane jedinice, samo po sebi nije protivno europskim standardima.
Istodobno, naglašava da svaka izborna reforma mora omogućiti pravo svakom pojedincu da se kandidira, ali i zaštititi temeljna načela ustavne strukture BiH.
Ustavni sud BiH i pitanje konstitutivnosti naroda
Bunoza se pozvao i na više odluka Ustavnog suda BiH, prema kojima je konstitutivnost naroda jedno od temeljnih načela ustavnog poretka Bosne i Hercegovine.
Kako navodi, problem nastaje kada se jednom konstitutivnom narodu onemogućuje ravnopravno sudjelovanje u političkom odlučivanju ili kada jedan ili dva naroda ostvaruju dominaciju na svim razinama vlasti.
Zbog toga smatra da se izborna reforma mora istodobno temeljiti na zaštiti individualnih prava i ravnopravnosti konstitutivnih naroda.
„Nije dovoljno prebrojavati zaposlenike po nacionalnosti“
Bunoza se osvrnuo i na tvrdnje o navodnoj prezastupljenosti ili podzastupljenosti pojedinih naroda u institucijama BiH.
Prema njegovu tumačenju, ravnopravnost konstitutivnih naroda ne može se svesti na jednostavno prebrojavanje zaposlenika prema nacionalnoj pripadnosti.
Ključno pitanje je političko sudjelovanje i mogućnost donošenja odluka, istaknuo je.
Kao primjer naveo je Predsjedništvo BiH, gdje se, prema njegovu mišljenju, mora promatrati može li svaki konstitutivni narod stvarno sudjelovati u političkom odlučivanju.
„Jedan čovjek – jedan glas“ nije primjenjiv na sva tijela
Jedna od najvažnijih tema intervjua bila je odnos građanskog modela i zaštite konstitutivnih naroda.
Bunoza smatra da u BiH postoje institucije u kojima se primjenjuje načelo „jedan čovjek – jedan glas“, ali i institucije čija je svrha zaštita interesa konstitutivnih naroda.
U tu drugu kategoriju ubraja domove naroda i Predsjedništvo BiH.
Prema njegovim riječima, problem nastaje kada se u tijelima koja bi trebala štititi interese određenog konstitutivnog naroda njegovim pripadnicima nameću predstavnici koji nisu izabrani njihovom političkom voljom.
Bunoza: Svi su u BiH diskriminirani u određenim područjima
Govoreći o položaju „Ostalih“, odnosno građana koji se ne izjašnjavaju kao pripadnici jednog od tri konstitutivna naroda, Bunoza je kazao kako diskriminacija postoji i prema drugim skupinama.
Posebno je spomenuo Srbe u Federaciji BiH te Bošnjake i Hrvate u Republici Srpskoj.
Rješenje vidi u tome da se svima omogući kandidatura na svim razinama vlasti, ali bez ukidanja ustavne ravnopravnosti konstitutivnih naroda.
„Ljubić“ još nije u potpunosti proveden
Bunoza je govorio i o odluci Ustavnog suda BiH u predmetu „Ljubić“, koja se odnosi na izbor delegata u domove naroda.
Prema njegovim riječima, pogrešno je tvrditi da su intervencije visokog predstavnika iz 2022. godine u potpunosti provele tu odluku.
Pozvao se na novije izvješće Ustavnog suda BiH, tvrdeći da odluka „Ljubić“ još uvijek nije u potpunosti provedena.
To pitanje, smatra, ostaje jedno od ključnih za buduću izbornu reformu.
Što znači presuda „Zlatan Begić protiv BiH“?
Bunoza je posebno komentirao i odluku Europskog suda za ljudska prava u predmetu „Zlatan Begić protiv BiH“.
Prema njegovu tumačenju, Sud je odbacio argument da Europska konvencija jamči načelo „jedan čovjek – jedan glas“ u svim institucijama i na svim razinama vlasti.
Istodobno, smatra da je ESLJP potvrdio kako se mora uzeti u obzir specifična ustavna struktura Bosne i Hercegovine.
Bunoza zaključuje da su time dodatno otvorena vrata ozbiljnom razgovoru o izbornoj reformi koja bi istodobno zaštitila individualna prava i ravnopravnost konstitutivnih naroda.
Nakon izbora očekuje ozbiljan dijalog o izbornoj reformi
Ministar pravosuđa BiH očekuje da će nakon predstojećih izbora biti otvoren ozbiljniji politički dijalog o promjenama Izbornog zakona.
Istaknuo je da su hrvatski politički predstavnici posljednjih godina iznosili različite prijedloge izborne reforme, ali da za njihovo usvajanje treba osigurati parlamentarnu većinu.
Bunoza smatra da bi buduća reforma trebala istodobno provesti presude Europskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda BiH, osigurati pravo kandidiranja svim građanima te zaštititi ravnopravnost konstitutivnih naroda.
„Vrijeme pravosudnog aktivizma s ciljem promjene temeljnih načela Bosne i Hercegovine je stvar prošlosti“, poručio je Bunoza, izrazivši očekivanje da će nakon izbora uslijediti ozbiljan politički dijalog.
