Opći izbori u Bosni i Hercegovini zakazani su za 4. listopada 2026., a utrka za hrvatskog člana Predsjedništva BiH već otvara jedno od najosjetljivijih političkih pitanja – tko zapravo bira hrvatskog člana Predsjedništva i što u BiH znači legitimno političko predstavljanje Hrvata.

Među kandidatima je i Slaven Kovačević, kandidat Demokratske fronte, čiju je kandidaturu ovjerio Središnje izborno povjerenstvo BiH. HSP BiH pokušao je osporiti njegovu kandidaturu, ali je Apelacijsko odjeljenje Suda BiH u srpnju odbilo žalbu. Sud je pritom naveo da legitimno predstavljanje u Predsjedništvu BiH nije propisano zakonom.

Time je ponovno otvorena politička rasprava o modelu izbora hrvatskog člana Predsjedništva BiH, posebno nakon višestrukih mandata Željka Komšića i dugogodišnjih hrvatskih zahtjeva za promjenom izbornog sustava.

Kovačević kao nova točka sukoba

Predstojeći izbori mogli bi tako ponovno staviti u središte pitanje koje već gotovo dva desetljeća opterećuje odnose između hrvatskih i bošnjačkih političkih stranaka u Federaciji BiH.

Za hrvatske stranke okupljene oko koncepta legitimnog predstavljanja ključno je pitanje može li član Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda biti izabran dominantno glasovima birača koji se ne izjašnjavaju kao Hrvati.

S druge strane, političke stranke koje zagovaraju građanski model BiH ističu da Ustav i Izborni zakon propisuju izbor člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda, ali ne određuju da ga moraju birati isključivo hrvatski birači.

Upravo je takav pravni i politički sukob ponovno aktualiziran kandidaturom Slavena Kovačevića.

Sud BiH je u srpnju odbio žalbu HSP-a na odluku CIK-a kojom je Kovačevićeva kandidatura ovjerena. U obrazloženju je navedeno da „legitimno predstavljanje“ u Predsjedništvu BiH nije propisano zakonima.

Od Ive Komšića do Željka Komšića

Rasprava o „Komšićevom modelu“ nije nova.

Ivo Komšić bio je član Predsjedništva BiH u razdoblju nakon rata, dok je Željko Komšić od 2006. više puta biran za hrvatskog člana Predsjedništva BiH.

Upravo je način njegova izbora postao jedan od najvećih političkih prijepora između hrvatskih i bošnjačkih stranaka.

Kritičari tvrde da je Željko Komšić u više izbornih ciklusa osvajao mandat zahvaljujući prvenstveno glasovima Bošnjaka, dok njegovi politički protivnici iz hrvatskog političkog korpusa tvrde da takav izbor ne predstavlja stvarnu političku volju većine hrvatskih birača.

S druge strane, Komšić i stranke koje ga podržavaju godinama ističu da je izabran u skladu s važećim izbornim pravilima.

Zbog toga se pred izbore 2026. ponovno postavlja isto pitanje: hoće li birači u Federaciji BiH ponovno odlučiti tko će biti hrvatski član Predsjedništva BiH?

Što kaže Sud BiH?

Ovo je jedan od najvažnijih dijelova aktualne priče.

HSP BiH tražio je od CIK-a da odbije Kovačevićevu kandidaturu, pozivajući se među ostalim na pitanje legitimnog predstavljanja konstitutivnih naroda. Nakon što je CIK ovjerio kandidaturu, uslijedila je žalba Sudu BiH.

Apelacijsko odjeljenje Suda BiH žalbu je odbilo.

U sudskom obrazloženju navedeno je da Predsjedništvo BiH počiva na paritetnoj zastupljenosti tri člana – Bošnjaka, Hrvata i Srbina – uz teritorijalnu zastupljenost dva člana iz Federacije BiH i jednog iz Republike Srpske. Sud je također naveo da koncept „legitimnog predstavljanja“ nije propisan zakonima BiH.

To znači da je Kovačevićev put prema izborima 2026. pravno otvoren.

Hoće li politički biti prihvatljiv hrvatskim biračima, sasvim je drugo pitanje.

Što se dogodilo u slučaju Kovačević pred Sudom u Strasbourgu?

U javnoj raspravi često se spominje i postupak koji je Slaven Kovačević pokrenuo pred Europskim sudom za ljudska prava.

Vijeće ESLJP-a 2023. godine donijelo je presudu kojom je utvrđena povreda zabrane diskriminacije u vezi s tadašnjim izbornim aranžmanima BiH.

Međutim, Veliko vijeće ESLJP-a je 25. lipnja 2025. predmet proglasilo nedopuštenim, prihvativši prigovor Vlade BiH o nedopuštenosti zahtjeva. Zbog toga se u aktualnom političkom tekstu ne bi trebalo tvrditi da je Kovačević „izgubio jer je proglašen obmanjivačem“ – takva formulacija nije vjeran opis odluke Velikog vijeća.

Ipak, sam slučaj ostao je važan dio šire rasprave o izbornom sustavu BiH, odnosu građanskog i etničkog principa te pitanju predstavljanja konstitutivnih naroda.

Izbori 4. listopada mogli bi ponovno otvoriti stare podjele

CIK BiH službeno je raspisao Opće izbore za 4. listopada 2026. godine. Birat će se članovi Predsjedništva BiH, zastupnici u državnom i federalnom parlamentu, zastupnici u Narodnoj skupštini Republike Srpske, predsjednik i potpredsjednici Republike Srpske te skupštine kantona u Federaciji BiH.

Utrka za hrvatskog člana Predsjedništva zato će imati posebno političko značenje.

Kandidatura Slavena Kovačevića već je otvorila stare rasprave o Željku Komšiću, legitimnom predstavljanju, izbornom zakonu i odnosima između hrvatskih i bošnjačkih stranaka.

Za hrvatske političke stranke ključno će pitanje biti mogu li osigurati dovoljno glasova hrvatskih birača kako bi njihov kandidat osvojio mandat.

Za bošnjačke i građanske stranke pitanje će biti mogu li ponovno mobilizirati dovoljan broj birača za kandidata koji se izjašnjava kao Hrvat, ali čija politička platforma nije dio dominantnog hrvatskog političkog bloka.

Upravo zato će izbori 2026. biti mnogo više od obične utrke kandidata.

„Komšićev model“ ponovno pred biračima

Bez obzira na političke stavove, jedno je jasno: Slaven Kovačević postao je novo ime oko kojeg će se lomiti rasprava o hrvatskom članu Predsjedništva BiH.

Njegova kandidatura, odluka Suda BiH i činjenica da se izbori održavaju u listopadu ponovno su otvorili pitanje koje u BiH traje godinama:

Može li politički sustav osigurati da svaki konstitutivni narod stvarno bira svoje političke predstavnike ili je dovoljno poštovati formalne odredbe Izbornog zakona?

Odgovor će, barem kada je riječ o Predsjedništvu BiH, dati birači 4. listopada.

A upravo bi rezultat te utrke mogao ponovno otvoriti jednu od najdubljih političkih podjela u Bosni i Hercegovini.