U Sarajevu je održana konferencija „Položaj konstitutivnih naroda i Ostalih u institucijama BiH“, organizirana na inicijativu ministra vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedina Konakovića i zastupnika u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Šemsudina Mehmedovića.
Konferencija je bila posvećena zastupljenosti konstitutivnih naroda i Ostalih u institucijama Bosne i Hercegovine, a posebno je otvorila pitanje legitimnog političkog predstavljanja Hrvata u BiH. Prema navodima iznesenima na skupu, cilj je bio analizirati strukturu zaposlenih i imenovanih dužnosnika u državnim institucijama.
Međutim, skup je istodobno izazvao nove političke polemike o tome može li se pitanje ustavne ravnopravnosti konstitutivnih naroda svesti isključivo na statističke podatke o zaposlenosti i zastupljenosti u institucijama.
Konaković: „Ovakav odgovor je institucionalan, služben i ekspertski“
Elmedin Konaković kazao je kako postoje pokazatelji za koje smatra da ukazuju na nepovoljniji položaj Bošnjaka u pojedinim institucijama BiH.
„Niz je drugih pokazatelja koji su šokantno na štetu Bošnjaka u ovoj zemlji, nije to slabost. To je bila želja i prethodnih vlasti da se možda baš zato, što je riječ o najmanjem konstitutivnom narodu izađe u susret u nekom pozicioniranju.“
Konaković je pritom kritizirao političke zahtjeve koji se odnose na ustavno uređenje BiH te poručio da konferenciju smatra institucionalnim odgovorom na takve zahtjeve.
„Kada imate danas onih koji sve to pogaze, ne cijene i ne razumiju barem, a problematiziraju jedno pitanje i onda se grubo miješaju u ustavno uređenje, smatramo da je ovakav odgovor institucionalan, služben i ekspertski“, kazao je.
Mehmedović: „Vidjet ćemo gdje se danas nalaze konstitutivni narodi“
Šemsudin Mehmedović istaknuo je kako je cilj konferencije analizirati dostupne podatke o zastupljenosti konstitutivnih naroda u institucijama BiH.
„Bit će vrlo zanimljivo da na temelju analiza, jasno i precizno utvrđenih podataka vidimo gdje se danas nalaze konstitutivni narodi u pogledu funkcioniranja institucija BiH.“
Mehmedović je pritom govorio i o odnosu susjednih država prema političkim akterima u BiH.
„Ono što je vrlo važno je da vidimo kakav je odnos prije svega naših susjeda prema političkim proksijima u BiH koji se ponašaju potpuno ‘antibosanski’ kada je u pitanju interes države BiH“, kazao je.
Zastupljenost u institucijama nije isto što i legitimno političko predstavljanje
Podaci o zaposlenosti pripadnika različitih naroda u državnim institucijama sami po sebi ne daju potpun odgovor na pitanje ustavne ravnopravnosti konstitutivnih naroda.
Ključno pitanje koje se godinama nalazi u središtu političkih rasprava u BiH jest mogućnost učinkovitog sudjelovanja predstavnika svakog konstitutivnog naroda u procesu donošenja političkih odluka.
Ministar pravde BiH Davor Bunoza za RTV Herceg-Bosne podsjetio je na praksu Ustavnog suda BiH koja se odnosi na ravnopravnost konstitutivnih naroda.
„Ustavni sud BiH je u više svojih odluka naveo da neravnopravnost konstitutivnih naroda ogleda se u mogućnosti da njihovog učinkovitog efektivnog sudjelovanja u procesu donošenja političkih odluka na svim razinama vlasti bez dominacije jednog ili dvaju konstitutivnih naroda u tijelima u kojima se te odluke donose.“
Bunoza je kao posebno važno pitanje izdvojio sastav Predsjedništva BiH i način na koji se biraju njegovi članovi.
Zoran Krešić: Problem nije samo u jednoj funkciji
Novinar Zoran Krešić smatra da se pitanje hrvatske političke ravnopravnosti ne može promatrati samo kroz broj zaposlenih u institucijama.
„Nije tu u pitanju samo jedan čovjek“, kazao je Krešić, govoreći o posljedicama načina izbora hrvatskog člana Predsjedništva BiH i njegovom utjecaju na daljnja imenovanja.
Prema njegovoj ocjeni, pitanje legitimnog predstavljanja povezano je s nizom drugih funkcija i imenovanja koja proizlaze iz političke strukture vlasti.
Krešić je također ocijenio da se položaj Hrvata u BiH ne može realno procjenjivati bez analize načina funkcioniranja institucija na državnoj i entitetskoj razini.
Hrvati upozoravaju na posljedice promjena Daytona
Jedna od ključnih teza iznesenih u raspravi odnosi se na promjene koje su, prema hrvatskim političkim predstavnicima, tijekom godina nastale kroz međunarodne intervencije u ustavni i pravni sustav Federacije BiH.
Krešić smatra da su Hrvati kroz takve promjene dovedeni u situaciju u kojoj imaju ograničenu mogućnost samostalnog odlučivanja.
„Oni su dovedeni u poziciju da budu manjinski i u jednom ili drugom entitetu i to zapravo najbolje pokazuje da Hrvati danas ne mogu donijeti niti jednu suverenu odluku unutar Vlade Federacije BiH, unutar Vijeća ministara, unutar Vlade Republike Srpske da ne govorimo ili neke druge institucije.“
Prema njegovoj ocjeni, upravo zbog toga rasprava o tome imaju li Hrvati u institucijama BiH „više nego što im pripada“ predstavlja, kako tvrdi, pogrešno postavljenu tezu.
Povjesničar i politički analaitičar Dragan Vidović smatra da su Hrvati ti kojima su uskraćena prava zagarntirana Ustavom i da se u brojnim primjerima može lako srušiti ova teza o hrvatskoj prezastupljenosti. ” Svjedoci smo koliko puta su bošnjačke stranke zloupotrijebile Ustav i koliko puta su se izjasnili pred izbore kao Hrvati i direktno zazuzimali hrvatske pozicije. Takvih je primjera od svih javnih ustanova od najniže razine do Predsjedništva. No, budući da Mehmedović govori o ugroženosti Bošnjaka, koji je tijekom rata dijelio mudžahedinima bh. državljanstva postavlja se pitanje što je napravio efektivno za bošnjački narod kao jedan od vodećih političar u SDA”.
Konferencija otvorila novo pitanje o ravnopravnosti Hrvata u BiH
Konferencija u Sarajevu tako je ponovno u središte političke rasprave stavila pitanje konstitutivnosti, legitimnog predstavljanja i ravnopravnosti Hrvata u Bosni i Hercegovini.
Dok organizatori skupa naglašavaju potrebu analize zastupljenosti konstitutivnih naroda i Ostalih u institucijama BiH, hrvatski politički predstavnici i dio stručne javnosti upozoravaju da se pitanje političke ravnopravnosti ne može svesti samo na statistiku zaposlenih.
U konačnici, rasprava se ponovno vraća na temeljno pitanje ustavnog uređenja BiH: mogu li sva tri konstitutivna naroda učinkovito sudjelovati u donošenju političkih odluka i birati vlastite legitimne predstavnike?
