Rasprava na sjednici Središnjeg izbornog povjerenstva (SIP) Bosne i Hercegovine o korištenju izraza “hrvatski”, “bošnjački” i “srpski član Predsjedništva BiH” ponovno je otvorila jedno od najosjetljivijih ustavnopravnih pitanja u zemlji. Dok dio članova SIP-a smatra da bi trebalo preispitati dosadašnju praksu, pravni stručnjaci upozoravaju da se Ustav BiH mora tumačiti u cijelosti, uključujući odredbe o konstitutivnim narodima i vitalnom nacionalnom interesu.
SIP raspravljao o nazivima na glasačkim listićima
Na posljednjoj sjednici Središnjeg izbornog povjerenstva (SIP) BiH otvorena je rasprava o tome jesu li izrazi “hrvatski član Predsjedništva BiH”, “bošnjački član Predsjedništva BiH” i “srpski član Predsjedništva BiH”, koji se godinama koriste na glasačkim listićima tijekom općih izbora, u skladu s Ustavom Bosne i Hercegovine.
Pitanje su otvorili članovi SIP-a Suad Arnautović i Željko Bakalar, smatrajući da bi se praksa trebala dodatno preispitati.
Istodobno, pravni stručnjaci upozoravaju kako se u Ustavu BiH upravo kroz odredbe o Predsjedništvu BiH i zaštiti vitalnog nacionalnog interesa spominju konstitutivni narodi te da se ustavne odredbe moraju promatrati kao cjelina.
Ustav BiH i konstitutivni narodi
U javnosti se već godinama vodi rasprava o načinu tumačenja odredbi Ustava BiH koje uređuju izbor članova Predsjedništva.
Pravni stručnjaci podsjećaju kako članovi Predsjedništva, kada pokreću pitanje zaštite vitalnog nacionalnog interesa, svoje zahtjeve upućuju upravo klubovima konstitutivnih naroda u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH ili Narodnoj skupštini Republike Srpske.
Zbog toga smatraju kako se ustavne odredbe ne mogu tumačiti izdvojeno, već isključivo u njihovom ukupnom ustavnom kontekstu.
Damir Sakić: Presuda “Ljubić” jasno govori o legitimnom predstavljanju
Odvjetnik Damir Sakić podsjetio je na presudu Ustavnog suda BiH u predmetu “Ljubić”, kojom je naglašeno načelo legitimnog predstavljanja konstitutivnih naroda u Domu naroda.
Prema njegovu tumačenju, iz te presude proizlazi da se i kod članova Predsjedništva govori o hrvatskom, bošnjačkom i srpskom članu Predsjedništva u smislu njihove ustavne funkcije i legitimnog predstavljanja.
Davor Bunoza: Legitimitet proizlazi iz veze s konstitutivnim narodom
Ministar pravosuđa BiH Davor Bunoza smatra kako posvojni pridjev u nazivima članova Predsjedništva jasno upućuje na ustavnu povezanost s narodom čije interese predstavljaju.
Prema njegovim riječima, rasprave o uklanjanju tih izraza često služe kao argument za drugačije tumačenje ustavnog sustava BiH.
Bunoza ističe kako je Europski sud za ljudska prava posljednjih godina, kroz svoje odluke, naglasio važnost poštivanja ustavnog poretka Bosne i Hercegovine te odbacio pokušaje njegovog mijenjanja putem sudskog aktivizma.
“Hrvatski član Predsjedništva ne mora nužno biti Hrvat, ali mora imati legitimitet i vezu s hrvatskim konstitutivnim narodom te zastupati njegove interese”, izjavio je Bunoza.
Pitanje neovisnosti SIP-a uoči izbora
Rasprava je otvorila i pitanje političke neovisnosti članova SIP-a.
Damir Sakić smatra kako bi izborna administracija trebala ostati izvan političkih polemika, osobito uoči početka izborne kampanje.
Prema njegovoj ocjeni, Središnje izborno povjerenstvo ima zakonsku obvezu osigurati nepristran izborni proces te se suzdržati od bilo kakvih političkih aktivnosti ili tumačenja koja bi mogla utjecati na izborni proces.
Rasprava koja nadilazi glasačke listiće
Iako se formalno raspravljalo o terminologiji na glasačkim listićima, otvorena pitanja ponovno su aktualizirala širu raspravu o tumačenju Ustava BiH, legitimnom političkom predstavljanju konstitutivnih naroda te ulozi izbornih institucija u provedbi izbornog procesa.
Rasprava u SIP-u tako bi mogla postati jedno od važnijih političko-pravnih pitanja uoči narednih općih izbora u Bosni i Hercegovini.
