Objava umirovljenog pukovnika Hrvatske vojske Roberta Čuline, u kojoj kritizira ranije iznesene stavove povjesničara Hrvoja Klasića o mogućem naseljavanju migranata na hrvatske otoke, ponovno je otvorila raspravu o migracijama, demografskoj politici i nacionalnom identitetu.
Čulina u svojoj objavi tvrdi da iza takvih prijedloga stoji šira politička agenda, dok se njegovi navodi odnose na gostovanje Hrvoja Klasića na HRT-u prije više od dvije godine, kada je rekao da bi dio migranata mogao biti naseljen na hrvatske otoke kako bi pridonijeli razvoju poljoprivrede i gospodarstva. Tada je također ocijenio kako je provedbu takve ideje teško očekivati zbog, kako je rekao, prisutne ksenofobije u dijelu hrvatskog društva.
Čulina: Hrvatski identitet rastvara se iznutra
U opširnoj objavi na društvenim mrežama Robert Čulina iznio je vlastitu ocjenu aktualnih političkih i društvenih procesa.
Prema njegovu mišljenju, pokušaji obnove jugoslavenskog političkog okvira danas se, kako tvrdi, više ne provode vojnim ili otvoreno političkim sredstvima.
“Pokušaj obnove jugoslavenskog okvira danas se više ne vodi tenkovima ni otvorenim proglasima. Umjesto toga primjenjuje se znatno tiši i opasniji pristup – postupno rastakanje hrvatskog identiteta iznutra”, napisao je Čulina.
Kritike na račun Hrvoja Klasića
Čulina smatra da Hrvoje Klasić u javnosti ne djeluje kao politički neutralan povjesničar.
U objavi navodi kako, prema njegovu mišljenju, Klasićevi javni nastupi predstavljaju politički angažiran pristup te iznosi vlastitu ocjenu njegova rada, uključujući i biografiju nekadašnjeg političara Mike Špiljka.
Riječ je o stajalištima koja je Čulina iznio u svojoj objavi na Facebooku.
“Ne radi se o humanitarnoj pomoći, nego o demografskom inženjeringu”
Posebno se osvrnuo na Klasićev raniji prijedlog o mogućem naseljavanju migranata na hrvatske otoke.
Čulina odbacuje tumačenje da je riječ o gospodarskoj ili humanitarnoj inicijativi.
“Radi se o čistom demografskom inženjeringu”, napisao je.
Dodaje kako smatra da bi takve politike dugoročno mogle utjecati na nacionalni i kulturni identitet Hrvatske.
Optužbe na račun dijela medija
U nastavku objave Čulina tvrdi da pojedini mediji pružaju prostor takvim idejama te iznosi mišljenje da se politički aktivizam predstavlja kao stručni ili znanstveni stav.
Riječ je o njegovoj osobnoj ocjeni medijske scene.
Čulina: Cilj je promjena političkog okvira
Na kraju objave iznio je i svoje viđenje mogućih posljedica takvih politika.
“Konačni cilj te agende jest usaditi građanima osjećaj krivnje zbog postojanja vlastite države kako bi je se sutra lakše ponovno utopilo u nekakav zajednički regionalni ili zapadnobalkanski okvir”, napisao je Čulina.
Njegova objava izazvala je brojne reakcije na društvenim mrežama te ponovno otvorila raspravu o migracijskoj politici, demografiji i političkim podjelama u Hrvatskoj.
