Nakon što je Hrvatski sabor usvojio Rezoluciju o osnaživanju političkog položaja Hrvata u Bosni i Hercegovini, kojom se među ostalim zagovara izmjena Izbornog zakona i uspostava legitimnog političkog predstavljanja Hrvata, uslijedile su brojne reakcije iz političkog Sarajeva.
Posebnu pozornost izazvala je izjava ministra vanjskih poslova BiH Elmedina Konakovića, koji je najavio da će analizom zastupljenosti u državnim institucijama pokušati dokazati kako Hrvati u Bosni i Hercegovini imaju više prava i pozicija nego što im, prema njegovoj ocjeni, pripada.
Takva je najava otvorila novu raspravu o konstitutivnosti naroda, legitimnom predstavljanju i tumačenju Daytonskog mirovnog sporazuma, a hrvatski politički predstavnici upozoravaju da se radi o nastavku dugogodišnje politike osporavanja ustavnih prava Hrvata.
Rezolucija Hrvatskog sabora ponovno otvorila pitanje Izbornog zakona
Rezolucija Hrvatskog sabora naglašava potrebu zaštite ustavne ravnopravnosti Hrvata u BiH te poziva na izmjene Izbornog zakona koje bi omogućile da hrvatski član Predsjedništva BiH bude biran većinskom voljom hrvatskog biračkog tijela.
Uslijedile su brojne reakcije iz bošnjačkog političkog prostora, pri čemu se ponovno aktualizira tvrdnja da Hrvati, unatoč svojoj brojnosti, imaju nerazmjerno velik politički utjecaj.
Takav narativ, prema analizi RTV Herceg-Bosne, godinama se koristi kada hrvatski politički predstavnici traže provedbu odluka Ustavnog suda BiH i reformu izbornog zakonodavstva.
Čović: Ne tražimo više prava, nego provedbu Ustava
Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović ocijenio je kako se ovakve izjave redovito intenziviraju u predizbornim kampanjama.
Naglasio je kako hrvatski zahtjevi nisu usmjereni prema dobivanju dodatnih političkih prava, već prema provedbi postojećih ustavnih načela i osiguravanju legitimnog predstavljanja konstitutivnog hrvatskog naroda.
Prema njegovim riječima, izbor hrvatskih predstavnika glasovima dominantno bošnjačkog biračkog tijela nije u skladu s načelima na kojima počiva ustavni poredak Bosne i Hercegovine.
Raguž: Dayton se ne može tumačiti samo kroz broj stanovnika
Predsjednik Hrvatske republikanske stranke Slaven Raguž upozorio je kako se Daytonski sporazum ne može svoditi isključivo na demografski princip.
Govoreći za RTV Herceg-Bosne, poručio je da se o drukčijem teritorijalnom i administrativnom ustroju BiH može razgovarati, ali da se pritom mora poštovati ustavna pozicija triju konstitutivnih naroda.
Istaknuo je kako bi svaka administrativna jedinica mogla samostalno uređivati vlastitu političku zastupljenost, ali da sadašnji ustavni okvir zahtijeva međusobnu ravnopravnost.
Vukadin: Konstitutivnost nije pitanje matematike
Predsjednik Hrvatskog nacionalnog pomaka Ivan Vukadin ocijenio je da najave o prebrojavanju Hrvata predstavljaju pokušaj prikupljanja političkih bodova u izbornoj godini.
Naglasio je kako je konstitutivnost ustavna kategorija koja ne može biti svedena na broj zaposlenih ili udio stanovništva.
Prema njegovim riječima, hrvatski narod ima pravo na legitimno političko predstavljanje, uključujući izbor vlastitog člana Predsjedništva BiH, što proizlazi iz ustavnog poretka i odluka Ustavnog suda BiH.
Konferencija najavljena za kolovoz
Kako bi odgovorio na Rezoluciju Hrvatskog sabora, Konaković je najavio organizaciju posebne konferencije početkom kolovoza na kojoj će, prema njegovim riječima, predstaviti podatke o nacionalnoj zastupljenosti u institucijama Bosne i Hercegovine.
Istodobno, u hrvatskim političkim krugovima upozorava se da se stvarna zastupljenost ne može procjenjivati isključivo prema imenima i prezimenima zaposlenih, osobito zbog mogućnosti različitog nacionalnog izjašnjavanja te činjenice da je ustavni položaj konstitutivnih naroda definiran Daytonskim sporazumom, a ne isključivo demografskim omjerima.
