Rezolucija Hrvatskog sabora o političkom položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini izazvala je brojne političke reakcije u Zagrebu i Sarajevu. Dok njezini zagovornici ističu da potvrđuje načela Daytonskog sporazuma i legitimnog predstavljanja, kritičari upozoravaju na političke i povijesne poruke koje dokument šalje.
Rezolucija o Hrvatima u BiH podijelila političku scenu
Izglasavanje Rezolucije o jačanju političkog položaja Hrvata u Bosni i Hercegovini u Hrvatskom saboru otvorilo je novu političku raspravu u Hrvatskoj i BiH.
Dok dio političkih stranaka smatra da je riječ o potvrdi ustavne ravnopravnosti Hrvata kao konstitutivnog naroda, drugi upozoravaju da dokument može izazvati dodatne političke prijepore.
Za Rezoluciju su glasovala 83 zastupnika, troje je bilo suzdržano, jedan zastupnik bio je protiv, dok zastupnici dijela lijeve oporbe nisu sudjelovali u glasovanju.
Različita stajališta u Hrvatskom saboru
Najviše pozornosti izazvao je govor zastupnice Dalije Orešković, koja je glasovala protiv Rezolucije, obrazlažući da se protivi političkim porukama koje, prema njezinoj ocjeni, dokument sadrži.
S druge strane, zastupnik Nino Raspudić ustvrdio je kako je konačni tekst Rezolucije znatno ublažen u odnosu na prvotni prijedlog te da ne sadrži konkretne političke mehanizme koji bi mogli unaprijediti položaj Hrvata u Bosni i Hercegovini.
Pupovac: Rješenje ovisi o dogovoru u BiH
Predsjednik SDSS-a Milorad Pupovac ocijenio je kako je pitanje političkih prava Hrvata u Bosni i Hercegovini složeno te da njegovo rješavanje zahtijeva dogovor sva tri konstitutivna naroda i međunarodnih potpisnica Daytonskog sporazuma.
Naglasio je kako Republika Hrvatska ima pravo pokretati pitanja položaja Hrvata u BiH, ali da je način na koji se to čini jednako važan kao i sama inicijativa.
Reakcije iz Sarajeva
Rezolucija je izazvala i reakcije u Bosni i Hercegovini.
Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković kritizirao je dokument, ponovivši stav da Hrvati u Bosni i Hercegovini imaju veći politički utjecaj nego što proizlazi iz njihova udjela u stanovništvu.
Autor teksta ocjenjuje da takve izjave otvaraju pitanje predstavljaju li one službeni stav institucija Bosne i Hercegovine ili politički stav jedne stranke, ističući kako je riječ o temi koja izaziva duboke političke podjele.
Rasprava o legitimnom predstavljanju
Jedno od središnjih pitanja koje je ponovno otvoreno nakon usvajanja Rezolucije odnosi se na legitimno političko predstavljanje konstitutivnih naroda, što već godinama ostaje jedno od najspornijih pitanja u reformi Izbornog zakona Bosne i Hercegovine.
Zagovornici izmjena smatraju da hrvatski narod mora imati mogućnost birati svoje legitimne političke predstavnike, dok protivnici upozoravaju da se reforme moraju provoditi u skladu s europskim standardima i uz politički konsenzus.




