Prof. dr. Miroslav Tuđman, političar, sveučilišni profesor i autor knjige „Druga strana Rubikona – Politička strategija Alije Izetbegovića“ objavljenoj , iznio je niz kontroverznih stavova o ulozi prvog predsjednika Predsjedništva Republike BiH, .ratnim događajima devedesetih godina te današnjoj političkoj situaciji u Bosni i Hercegovini.
U opširnom intervjuu Tuđman analizira političku doktrinu Alije Izetbegovića, odnose Hrvata, Bošnjaka i Srba, dolazak mudžahedina u BiH, Daytonski sporazum te budućnost države.
„Alija Izetbegović bio je dosljedan svojim ciljevima“
Prema Tuđmanovim riječima, Alija Izetbegović tijekom cijele političke karijere ostao je vjeran ideji Bosne i Hercegovine kao države koja ne bi bila organizirana na načelu tri konstitutivna naroda.
Autor smatra da je Izetbegović odbacivao sva rješenja koja su predviđala federalni ili konfederalni ustroj temeljen na nacionalnim pravima Hrvata, Srba i Bošnjaka.
Istovremeno tvrdi kako današnja politika SDA, predvođena Bakirom Izetbegovićem, u velikoj mjeri nastavlja politički smjer koji je postavio njegov otac.
Mudžahedini u BiH: „Dolazili su još prije početka rata“
Jedan od najzanimljivijih dijelova intervjua odnosi se na dolazak stranih islamskih boraca u Bosnu i Hercegovinu.
Tuđman tvrdi kako su mudžahedini počeli pristizati u BiH još prije službenog početka rata te navodi da je u veljači 1992. godine više od stotinu stranih boraca dobilo državljanstvo Bosne i Hercegovine.
Prema njegovim tvrdnjama, dolazak mudžahedina imao je podršku tadašnjeg političkog i vjerskog vrha među Bošnjacima.
Također navodi da su pojedine postrojbe Armije Republike BiH djelovale pod snažnim vjerskim utjecajem te da su određeni zapovjednici izražavali nezadovoljstvo djelovanjem stranih boraca.
Kontroverze oko ratnih događaja
Govoreći o ratu u BiH, Tuđman tvrdi kako je Hrvatska od početka zagovarala vojni savez s Bošnjacima protiv srpske agresije, ali da je Alija Izetbegović takvu suradnju dugo odbijao.
Posebno se osvrnuo na događaje u Srednjoj Bosni tijekom 1993. godine, tvrdeći da je to područje bilo ključno za političke planove Sarajeva jer bez Srednje Bosne nije bilo moguće ostvariti teritorijalno povezanu državu s bošnjačkom većinom.
Mit ili stvarnost: Je li u Karađorđevu podijeljena BiH?
Jedna od tema koja desetljećima izaziva polemike jest sastanak Franje Tuđmana i Slobodana Miloševića u Karađorđevu 1991. godine.
Tuđman smatra kako dostupni povijesni dokumenti ne potvrđuju tezu da je ondje dogovorena podjela Bosne i Hercegovine.
Prema njegovu tumačenju, priča o Karađorđevu postala je važan politički narativ kojim se hrvatska politika nastojala prikazati kao sudionik projekta podjele BiH.
Daytonski sporazum i Republika Srpska
Govoreći o današnjem ustavnom uređenju BiH, Tuđman ističe kako je sam Alija Izetbegović tijekom mirovnih pregovora prihvatio postojanje Republike Srpske i teritorijalni omjer definiran Daytonskim sporazumom.
Smatra da je upravo Dayton postavio temelje sadašnjeg političkog sustava te da se bez dogovora tri konstitutivna naroda teško može očekivati stabilna budućnost Bosne i Hercegovine.
Turska, Erdoğan i nasljeđe Alije Izetbegovića
Tuđman se osvrnuo i na sve snažnije veze između službene bošnjačke politike i Turske.
Posebnu pozornost posvetio je činjenici da turska državna televizija snima seriju o Aliji Izetbegoviću uz podršku predsjednika Recepa Tayyipa Erdoğana.
Prema njegovom mišljenju, riječ je o projektu koji ima i političku simboliku te pokazuje interes Ankare za događaje i procese u Bosni i Hercegovini.
Budućnost BiH ovisit će o odnosima triju naroda
Na kraju intervjua Tuđman poručuje da budućnost Bosne i Hercegovine ovisi o sposobnosti političkih elita da pronađu model koji će istodobno štititi prava svih konstitutivnih naroda i omogućiti funkcioniranje države.
Ističe kako dugoročna stabilnost nije moguća bez međusobnog uvažavanja Hrvata, Bošnjaka i Srba te otvorenog dijaloga o pitanjima koja i danas izazivaju duboke podjele.
