Novinar i politički analitičar Zoran Krešić gostovao je u Dnevnim vijestima RTV Herceg-Bosne, gdje je komentirao sjednicu Vijeća za provedbu mira (PIC) u Sarajevu i sve glasnije rasprave o izboru novog visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini.
Prema njegovom mišljenju, pitanje novog visokog predstavnika manje je važno od činjenice da međunarodna zajednica mijenja pristup prema Bosni i Hercegovini.
„Mislim da će odluku na kraju donijeti Amerikanci, iako Europljani pokušavaju zadržati utjecaj“, rekao je Krešić, ističući kako aktualni geopolitički odnosi pokazuju da Washington i dalje ima ključnu ulogu u oblikovanju budućnosti Bosne i Hercegovine.
Schmidt odlazi, ali ostaje pitanje budućnosti OHR-a
Govoreći o radu aktualnog visokog predstavnika Christiana Schmidta, Krešić je ocijenio kako će ostati zapamćen kao još jedan međunarodni dužnosnik koji nije uspio riješiti temeljne političke probleme u Bosni i Hercegovini.
„Schmidt će ostati upamćen kao još jedan međunarodni predstavnik koji je odgađao konačno rješenje za Bosnu i Hercegovinu“, rekao je.
Dodao je kako je Schmidt bio umjereniji od nekih svojih prethodnika, ali da nije uspio ostvariti komunikaciju sa svim političkim akterima u zemlji, što smatra jednim od razloga zbog kojih međunarodna zajednica danas preispituje model funkcioniranja OHR-a.
Kraj eksperimenta s preoblikovanjem BiH?
Krešić tvrdi da je tijekom posljednjih dvadesetak godina postojao pokušaj postupne transformacije Bosne i Hercegovine iz daytonske države triju konstitutivnih naroda prema modelu unitarne građanske države.
Prema njegovim riječima, taj koncept više nema podršku ključnih međunarodnih aktera.
„Poruka koja dolazi iz Washingtona jest da više nema eksperimenata s izgradnjom nacionalne države u Bosni i Hercegovini“, smatra Krešić.
Ističe kako se sve više naglašava potreba poštivanja Daytonskog mirovnog sporazuma kao temeljnog okvira za političko funkcioniranje zemlje.
„BiH mora skinuti pomoćne kotače“
Jedna od najupečatljivijih poruka iz intervjua bila je usporedba Bosne i Hercegovine s djetetom koje još uvijek vozi bicikl s pomoćnim kotačima.
„Moj sin ima pet i pol godina i nedavno je skinuo pomoćne kotače. Bosna i Hercegovina nakon 31 godine još ih nije skinula. Netko drugi stalno upravlja procesima umjesto domaćih političara“, rekao je Krešić.
Prema njegovom mišljenju, upravo je to glavni problem današnje BiH – prevelika ovisnost o međunarodnim intervencijama i premalo odgovornosti domaćih političkih predstavnika.
Hoće li BiH ostati bez međunarodnog nadzora?
Krešić smatra da se približava razdoblje u kojem će međunarodna zajednica postupno smanjivati svoju političku ulogu u Bosni i Hercegovini.
Naglašava kako bi vojna prisutnost međunarodnih snaga ostala jamac sigurnosti, ali da bi političke odluke sve više trebale biti rezultat dogovora između Bošnjaka, Hrvata i Srba.
„Nema govora o novim ratovima, ali isto tako nema više prostora za međunarodno nametanje političkih rješenja. Narodi u BiH morat će sami pronaći model funkcioniranja države“, istaknuo je.
Nova američka politika prema BiH
Posebnu pozornost Krešić je posvetio imenovanju novog američkog veleposlanika u Bosni i Hercegovini, generala Ronalda Johnsona.
Smatra da njegov dolazak predstavlja signal kako će Washington odlučnije provoditi svoju politiku u regiji te dodatno jačati euroatlantsku orijentaciju Bosne i Hercegovine.
U tom kontekstu spomenuo je i projekt južne plinske interkonekcije, koji vidi kao strateški iskorak prema energetskoj povezanosti sa Zapadom.
„To je poruka da je budućnost Bosne i Hercegovine u euroatlantskom prostoru i suradnji sa Zapadom“, zaključio je Krešić.
Njegove izjave dolaze u trenutku kada se sve češće otvara pitanje budućnosti OHR-a, uloge međunarodne zajednice te mogućnosti da Bosna i Hercegovina nakon više od tri desetljeća preuzme punu političku odgovornost za vlastiti razvoj.
