Bosna i Hercegovina nalazi se pred mogućim političkim i geopolitičkim zaokretom koji bi mogao značajno promijeniti odnose unutar zemlje, ali i utjecaj međunarodnih sila na njezinu budućnost.
Odlazak visokog predstavnika Christiana Schmidta, rasprave o Južnoj interkonekciji te ponovno aktualiziranje teme trećeg hrvatskog entiteta sve se češće povezuju u jednu širu političku priču.
Odlazak Schmidta izazvao lavinu pitanja
Iako je Christian Schmidt svoj odlazak s mjesta visokog predstavnika predstavio kao osobnu odluku, brojni diplomatski i medijski izvori posljednjih mjeseci tvrde kako je izgubio podršku dijela američke administracije.
Posebno se spominju nesuglasice oko projekta Južne interkonekcije, strateškog plinovoda koji bi Bosnu i Hercegovinu povezao s LNG terminalom na Krku i dodatno smanjio energetsku ovisnost o ruskom plinu.
Schmidt je u više navrata pokušavao balansirati između zahtjeva političkog Sarajeva i HDZ-a BiH, osobito oko pitanja upravljanja budućom plinskom infrastrukturom. Upravo je taj spor, prema dijelu analitičara, doveo do slabljenja njegove međunarodne pozicije.
Povratak priče o trećem entitetu
Dodatnu pozornost izazvala je nedavna izjava HDZ-ove kandidatkinje za hrvatskog člana Predsjedništva BiH Darijane Filipović, koja je treći entitet opisala kao model o kojem se kroz povijest ozbiljno razgovaralo tijekom različitih pregovora o budućem ustroju BiH.
Iako je naglasila da to trenutno nije službeni politički cilj, njezina izjava izazvala je brojne reakcije jer se prvi put iz vrha HDZ-a BiH otvoreno govori o trećem entitetu kao legitimnoj političkoj temi.
Politički analitičari smatraju kako takve izjave ne bi bile moguće bez određenih promjena u međunarodnim odnosima i bez signala iz dijela zapadnih političkih krugova.
Južna interkonekcija kao ključ geopolitičke slagalice
Projekt Južne interkonekcije posljednjih je godina prerastao energetske okvire i postao jedno od najvažnijih političkih pitanja u BiH.
Za SAD projekt predstavlja dio šire strategije smanjivanja ruskog utjecaja na Balkanu te jačanja energetske povezanosti regije sa zapadnim tržištima.
Washington projekt promatra kao strateški interes, zbog čega je spreman snažnije intervenirati u političke procese koji ga usporavaju.
Mnogi smatraju da pitanje Južne interkonekcije danas nije samo energetsko pitanje nego i pokazatelj budućih odnosa između Sarajeva, Zagreba, Mostara i međunarodnih partnera.
Mijenja li Amerika politiku prema BiH?
U diplomatskim krugovima sve se češće govori o mogućnosti da Washington napušta dosadašnji model upravljanja krizama u BiH putem OHR-a te traži funkcionalniji politički okvir.
To ne znači nužno podršku stvaranju trećeg entiteta, ali može značiti spremnost na nova institucionalna rješenja koja bi omogućila brže donošenje odluka i realizaciju strateških projekata.
U tom kontekstu sve češće se spominju pojmovi poput federalizacije, legitimnog predstavljanja i reorganizacije Federacije BiH.
Oprezni Plenković i strategija “tihe federalizacije”
Za razliku od dijela političkih aktera u BiH, hrvatski premijer Andrej Plenković posljednjih godina izbjegava izravno govoriti o trećem entitetu.
Umjesto toga naglašava ravnopravnost konstitutivnih naroda, izbornu reformu i funkcionalnost institucija.
Politički promatrači smatraju da Zagreb podržava jačanje institucionalnog položaja Hrvata u BiH, ali bez otvorenog zagovaranja teritorijalnih promjena koje bi izazvale nove političke sukobe u regiji.
Takav pristup često se opisuje kao model “tihe federalizacije”, odnosno postupnog jačanja političke autonomije kroz institucionalne mehanizme, bez formalnog prekrajanja granica.
BiH pred novim političkim razdobljem
Bez obzira na različita tumačenja, jedno je sigurno – odlazak Christiana Schmidta dolazi u trenutku kada se međunarodni odnosi ubrzano mijenjaju.
Pitanja Južne interkonekcije, izborne reforme, legitimnog predstavljanja i položaja Hrvata u BiH sve više postaju dio šire geopolitičke rasprave u kojoj sudjeluju SAD, Europska unija, Hrvatska, Turska i domaći politički akteri.
Hoće li to dovesti do novog ustavnog aranžmana, federalizacije ili samo drukčijeg modela političkog dogovora, pokazat će razdoblje koje slijedi.
