Folklor Hrvata u Središnja Bosna predstavlja jedno od najbogatijih kulturnih nasljeđa ovog dijela Balkana. Kroz stoljeća povijesti, hrvatske zajednice uspjele su sačuvati tradiciju pjesme, plesa, narodnih nošnji i običaja koji i danas imaju važnu ulogu u društvenom i kulturnom životu.
U gradovima poput Travnik, Vitez, Kiseljak i Busovača folklor je snažan simbol identiteta i povezanosti s prošlošću. Narodna nošnja je do kraja Drugog svjetskog rata predstavljala svakodnevnu odjeću čemu svjedoče i slike koje su zabilježene u tom razdoblju.
Narodne nošnje – simbol identiteta
Jedan od najupečatljivijih elemenata folklora su tradicionalne narodne nošnje. One se razlikuju od mjesta do mjesta, ali imaju zajedničke karakteristike koje odražavaju bogatu kulturnu tradiciju.
Narodne nošnje Hrvata Središnje Bosne poznate su po:
- bogatom vezu
- ručno izrađenim ukrasima
- specifičnim krojevima
- simboličnim bojama
Svaki dio nošnje imao je svoje značenje i često je pokazivao društveni status ili regionalnu pripadnost. Zanimljivo je da se u samostanu Karmel sv. Ilije čuvaju brojne narodne nošnje Hrvata srednje Bosne. Specifičnost narodni nošnji oslikavala je svo bogastvo ali i identitet hrvatskog naroda, jer je imala svoje specifičnosti.
Pjesme i plesovi koji čuvaju tradiciju
Folklor Središnje Bosne poznat je po živopisnim plesovima i pjesmama koje se prenose s generacije na generaciju.
Najčešće se izvode:
- tradicionalna kola
- izvorne gange i napjevi
- svadbene pjesme
- običajni plesovi
Ovi plesovi i pjesme često se izvode na kulturnim manifestacijama, festivalima i smotrama folklora. na smotri hrvatske seljačke kulture u zagrebu koja je održana 11. lipnja 1939. nastupile su brojna hrvatska folklorna drušva iz srednje Bosne. Povjesničar dragan Vidović ističe da je među folklornim mdruštvima nstupilo i društvo iz Čajdraša kojem su izveli dvije tradicionalne hrvatske pjesme zenikog kraja, a riječ je o pjesmama “Svu noć ja lučom prisvitli” i “Urodile žute kruške”. Zanimljivo je da su žene koje su nastupile imale na sebi tetovaže odnosno da su bile obilježene sicanjem, jakim kulturnim motivom.
autor slike: Vedran Kušelj
Kulturno-umjetnička društva kao čuvari tradicije
Veliku ulogu u očuvanju folklora imaju kulturno-umjetnička društva. U mnogim mjestima Središnje Bosne upravo su ta društva zaslužna za prenošenje tradicije na mlađe generacije.
KUD-ovi organiziraju:
- folklorne smotre
- koncerte i nastupe
- radionice tradicijskih plesova
- kulturne festivale
Na taj način folklor ne ostaje samo dio prošlosti, nego živi i u suvremenom društvu. Nekada je skoro svako selo imalo vlastito folklorno društvo ili skupinu. Vremenom su se društva okrupljivala, a dolaskom SFRJ-a stvara su multietnička društva, koja nisu uspjela izbrisati identitete.
Folklor kao dio identiteta Hrvata u BiH
Za Hrvate u Bosni i Hercegovini folklor ima posebno značenje jer predstavlja poveznicu s poviješću, vjerom i obiteljskom tradicijom.
Mnogi običaji povezani su s:
- crkvenim blagdanima
- svadbama
- seoskim proslavama
- narodnim manifestacijama
Kroz takve događaje čuva se kolektivno pamćenje zajednice.
Kulturni i turistički potencijal
Folklor Hrvata Središnje Bosne ima i značajan turistički potencijal. Manifestacije folklora privlače posjetitelje iz cijele regije, ali i iz dijaspore.
Posebno su popularne folklorne smotre i kulturni festivali koji okupljaju folklorne skupine iz različitih krajeva.
Takvi događaji promoviraju bogatu kulturnu baštinu Bosne i Hercegovine i doprinose očuvanju tradicije.
Zašto je folklor Središnje Bosne važan
Folklor ima višestruku vrijednost:
- čuva povijest i identitet naroda
- povezuje generacije
- jača kulturni identitet zajednice
- doprinosi razvoju kulturnog turizma
Zbog toga folklor Hrvata Središnje Bosne predstavlja važan dio ukupne kulturne baštine Bosne i Hercegovine.
