Nakon što je Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH usvojio Proračun Federacije BiH u iznosu od 8,89 milijardi konvertibilnih maraka, očekuje se da će ga Dom naroda FBiH potvrditi već sutra.
Iako je ovogodišnji proračun veći za 649 milijuna KM u odnosu na prethodnu godinu, ekonomski stručnjaci upozoravaju da je dokument više socijalnog nego razvojnog karaktera.
Ekonomisti kritični: Veliko zaduženje i manjak razvojnih projekata
Ekonomski analitičari ističu da u proračunu nedostaje snažnija podrška razvojnim i infrastrukturnim projektima, dok istovremeno značajan dio sredstava odlazi na isplatu mirovina, što dodatno opterećuje javne financije.
Prema riječima prof. dr. sc. Damira Bećirovića, ovogodišnji financijski plan ima nekoliko specifičnosti: „Oko 20 posto proračuna financira se novim zaduživanjem, što je i očekivano u izbornoj godini. Posebno zabrinjava činjenica da su planirani prihodi niži nego prethodne godine, što se dijelom pravda smanjenjem doprinosa, ali i lošim ekonomskim politikama koje su dovele do pada zaposlenosti.“
Rast mirovina ključna stavka proračuna FBiH
Ekonomski analitičar Dario Marić naglašava da je povećanje mirovina od 17 posto u 2026. godini najznačajnija stavka ovog proračuna.
„Umirovljenici će povećanje osjetiti već s siječanjskim mirovinama, dok se novo usklađivanje očekuje sredinom godine. To ima velik utjecaj na proračunsku stabilnost.“
Pogrešan fokus Vlade FBiH?
Prof. dr. sc. Aziz Šunje s Ekonomskog fakulteta u Sarajevu smatra da Vlada FBiH ima pogrešno postavljene prioritete.
„Umjesto stalnog krpanja proračuna, fokus bi trebao biti na poboljšanju poslovnog okruženja i otvaranju novih radnih mjesta. Trenutni omjer od 1,1 zaposlenog na jednog umirovljenika daleko je od održivog modela.“
Dodaje kako bi uštede bile moguće kroz reformu javne uprave, koja se najavljuje već više od dva desetljeća.
PDV i fiskalizacija kao ključ rasta prihoda
Stručnjaci ističu da bi Federacija BiH trebala jače oslanjati rast prihoda na PDV, budući da prihodi od poreza na dohodak padaju. Marić to povezuje s najavljenim Zakonom o fiskalizaciji.
„Cilj fiskalizacije je suzbijanje sive ekonomije i povećanje poreznih prihoda, što bi dugoročno moglo stabilizirati proračun.“
Slab gospodarski rast i ograničena kapitalna ulaganja
Iako su najavljena ulaganja u cestovnu i željezničku infrastrukturu te zračne luke, analitičari smatraju da ona nisu dovoljna za snažniji gospodarski rast.
„Moguća je stabilizacija ekonomskih trendova, ali je značajniji rast malo vjerojatan, jer gospodarstvo Federacije ovisi o kretanjima u srednjoj Europi, gdje su glavna izvozna tržišta u stagnaciji“, ocjenjuje Bećirović.
Što donosi proračun lokalnim zajednicama?
Prema usvojenom Proračunu Federacije BiH:
- 200 milijuna KM predviđeno je za županije
- 48 milijuna KM namijenjeno je gradovima i općinama za kapitalna ulaganja
Unatoč kritikama, stručnjaci zaključuju da se u 2026. godini može očekivati određena stabilizacija tržišta, ali bez većih razvojnih iskoraka.
