Na Sveučilištu u Zenici održana je javna tribina pod nazivom „Budućnost isporuke toplinske energije u Zenici“, na kojoj je izv. prof. dr. Ernad Bešlagić sa Strojarskog fakulteta predstavio analizu sustava daljinskog grijanja i njegovu ulogu u dugoročnom razvoju grada.
Prezentacija je fokusirana ne na trenutno tehničko stanje mreže ili sezonu grijanja, već na širi urbani, razvojni i društveni kontekst koji oblikuje pitanje daljinskog grijanja u Zenici.
Daljinsko grijanje kao ključni element urbane infrastrukture
Bešlagić je naglasio da daljinsko grijanje nije luksuz, već osnovni dio urbanog minimuma, uz vodoopskrbu, kanalizaciju, javnu rasvjetu i sustav odlaganja otpada.
„Daljinski sustav grijanja nije dodatna usluga, već osnovni element urbane infrastrukture, kao što su vodoopskrba i kanalizacija.“
Zašto grijanje često nije percipirano kao problem
Trenutno gradsko grijanje u Zenici pokriva oko 20.600 stambenih jedinica, što je približno 50% kućanstava u gradu. Iako pokrivenost statistički ostaje stabilna, stvarni broj aktivnih korisnika postupno opada, jer se građani isključuju, a nove zgrade se priključuju sustavu. Zbog toga problem grijanja često izgleda ograničen na mali broj korisnika, dok većina građana ne vidi značaj problema.
Bešlagić je upozorio da statistika ne pokazuje koliko građani sustav doživljavaju pouzdanim, što dugoročno utječe na funkcionalnost mreže.
Sustav se povlači iz života grada
Analiza od 2010. do 2024. pokazuje da se, iako mreža formalno još postoji, funkcija sustava daljinskog grijanja postupno gubi. Sve manje objekata ostaje spojeno jer građani više ne smatraju sustav pouzdanim rješenjem.
„Ne gubi se infrastruktura, već njezina funkcija. Zenica prelazi s kolektivnog grijanja na fragmentirana individualna rješenja, što je dugoročni razvojni problem.“
Individualna grijanja – problem za grad
Građani koji se isključe često koriste peći na ugljen, drva ili pelete, električne grijalice ili klima uređaje. Iako su rješenja razumljiva pojedincu, u urbanom kontekstu dovode do fragmentacije sustava, povećanog onečišćenja i gubitka kolektivnog pristupa.
Daljinsko grijanje kao razvojna prilika
Bešlagić je naglasio da trenutna situacija može biti i prilika:
- Energetska učinkovitost – obnova mreže i zgrada smanjuje gubitke energije i troškove.
- Kvaliteta života – pouzdano grijanje poboljšava okoliš, smanjuje zagađenje i čini urbani prostor ugodnijim.
- Demografski trendovi – kvalitetna infrastruktura privlači mlade obitelji i investitore.
- Održivi razvoj – kolektivni sustav smanjuje fragmentaciju i osigurava dugoročnu stabilnost.
„Sustav koji se mora obnoviti otvara prostor za poboljšanje energetske učinkovitosti, kvalitetu života i jačanje urbanih funkcija.“
Dugoročna razvojna odluka
Bešlagić je zaključio da daljinsko grijanje nije sezonsko pitanje, već strateški razvojni izbor za Zenicu:
„Grad se suočava s izborom – nastavak fragmentacije ili jačanje kolektivnog sustava koji dugoročno donosi stabilnost i kvalitetu života. Nijedan put nije lak, ali samo je jedan razvojni.“
Tribina je jasno pokazala da budućnost gradskog grijanja u Zenici utječe na energetski sustav, okoliš, demografiju i ukupni urbani razvoj, te da je daljinsko grijanje ključni dio buduće infrastrukture.
