Dio transkripta rasprave održane na Sveučilištu u Ženevi povodom 30. obljetnice Daytonskog mirovnog sporazuma otkriva dosad neobjavljene stavove bivšeg visokog predstavnika Wolfganga Petritscha o Bosni i Hercegovini.
U razgovoru s profesorom Sumantrаom Boseom, Petritsch je implicitno priznao da je međunarodna zajednica, uključujući i njega osobno, počinila niz ozbiljnih pogrešaka u postdaytonskom upravljanju Bosnom i Hercegovinom. U jednom trenutku izjavio je kako bi, gledano iz današnje perspektive, Hrvatima u BiH bio potreban zaseban, treći entitet.
Dayton, Federacija BiH i neriješene napetosti
Rasprava se dotaknula odnosa između Daytonskog mirovnog sporazuma, Washingtonskog sporazuma i uspostave Federacije BiH. Sudionici su se složili kako je brojčana nadmoć Bošnjaka u Federaciji stvorila trajne političke napetosti između Bošnjaka i Hrvata.
Profesor Bose istaknuo je da su Hrvati najmanja od tri konstitutivne nacionalne zajednice, te da u Federaciji BiH Bošnjaci imaju omjer tri prema jedan, što je dovelo do osjećaja političke marginalizacije i stalnih težnji za uspostavom trećeg entiteta.
„Rekao bih danas da Hrvatima treba treći entitet“, izjavio je Petritsch tijekom rasprave.
Priznanje pogrešaka, a ne politički prijedlog
Kako piše Vecernji.ba, Petritschova izjava dana je u kontekstu šire samokritike međunarodne zajednice i neuspjeha reforme daytonske ustavne arhitekture. Naglasio je da su ambicije bile previsoke, dok je razumijevanje lokalnih političkih odnosa bilo nedovoljno.
U tom smislu, izjava o trećem entitetu više predstavlja priznanje pogrešne politike, a ne konkretan prijedlog za buduće ustrojstvo BiH.
Kriza iz 2001. i Hercegovačka banka
Rasprava se potom vratila na 2001. godinu, najtežu krizu Petritschevog mandata, obilježenu sukobom međunarodne uprave i HDZ-a BiH. Ključni događaj bio je upad u Hercegovačku banku, nakon kojeg su brojni građani ostali bez ušteđevine, a međunarodno osoblje bilo evakuirano iz Mostara.
Petritsch je priznao da je odluka bila traumatična, ali nužna jer je banka, prema njegovim riječima, korištena za financiranje političke samouprave i de facto trećeg entiteta. Spomenuo je i ulogu Zagreba, navodeći da su sredstva iz Ministarstva obrane RH preusmjeravana u banku radi financiranja paralelnih struktura u BiH.
Zaokret hrvatske politike i prijepori
Petritsch je pozitivno govorio o promjeni politike Hrvatske nakon 2000. godine, dolaskom Stjepana Mesića na vlast, kada je Zagreb pozvao Hrvate u BiH da prihvate Sarajevo kao političko središte. Ovakav stav, kako je naglašeno, nailazi na snažno protivljenje među Hrvatima u Bosni i Hercegovini.
Holbrooke, SDS i nedosljednost međunarodne politike
Jedan od zanimljivijih dijelova rasprave odnosio se na Richarda Holbrookea, koji je, prema Petritschu, vršio pritisak da se zabrani SDS, stranka Radovana Karadžića. Bose je podsjetio da se tome protivio Alija Izetbegović, što sugovornici vide kao dokaz prešutne suradnje nacionalnih elita i nedosljednosti međunarodne politike.
Kritika bonskih ovlasti
Profesor Bose dosljedno je naglašavao da je ključna pogreška međunarodne zajednice bila pretjerana upotreba bonskih ovlasti. Smjene izabranih dužnosnika i nametanje zakona dekretima, smatra, nisu izgradili funkcionalnu državu, već su potkopali lokalnu političku odgovornost.
Petritsch se složio s tom ocjenom, dodajući da je Ured visokog predstavnika trebao biti zatvoren već 2006. godine, jer je dugotrajni međunarodni nadzor postao dio problema, a ne rješenja.
Zaključak: BiH između domaćih i međunarodnih pogrešaka
Razgovor Bosea i Petritscha nije ponudio nova politička rješenja, ali je otvoreno ukazao na činjenicu da je Bosna i Hercegovina zaglavljena ne samo zbog domaćih elita, već i zbog pogrešnih pretpostavki međunarodne zajednice.
Bose je upozorio da centralistički pristup, koji odgovara bošnjačkoj politici, nije u skladu s multietničkom stvarnošću BiH, te da pokušaji integracije nametnuti administrativnim mjerama samo produbljuju podjele među narodima.
