Pregovori između Sjedinjenih Država i Ukrajine o američkom mirovnom prijedlogu u Ženevi završeni su nakon intenzivnih diplomatskih razgovora, a svi ključni pregovarači napustili su grad. Prema izvještaju BBC-ja, američki državni tajnik Marco Rubio otišao je sinoć, dok se ukrajinska delegacija vratila u Kijev. Rubio je naglasio da je rad na mirovnom prijedlogu proces koji traje već tri tjedna te da se nastavlja i nakon sastanka na visokoj razini.
Rubio je potvrdio da se očekuju odgovori na nekoliko tehničkih stavki u idućih 24 sata te istaknuo da je cilj američke delegacije bio okupiti najviše dužnosnike kako bi se riješila ključna otvorena pitanja. Prema njegovim riječima, na pregovorima je postignut “velik napredak”, a sudionici će sada izvijestiti predsjednike svojih zemalja o rezultatima razgovora. Iako je dan bio pun neizvjesnosti, Rubio je zadržao optimizam te poručio da se rad na uvjeravanju Ukrajine da prihvati američke prijedloge nastavlja.
Istaknuo je i da je predsjednik Donald Trump, unatoč ranijim kritikama ukrajinskog vodstva, izrazio zadovoljstvo napretkom koji je ostvaren u Ženevi. Rubio nije ulazio u detalje, ali je naglasio da preostale točke pregovora nisu nepremostive.
Veliki izazovi ostaju, unatoč oprezu i optimizmu
Dok iz Washingtona stižu signali opreza pomiješani s optimizmom, javnost sve više propituje koliko je Ukrajina spremna na kompromis oko ključnih točaka koje je Rusija postavila kao uvjete za mir. Predsjednik Finske Alexander Stubb pozdravio je napredak, no upozorio da i dalje postoje “veliki problemi” koji zahtijevaju rješenje, dodajući da će EU i NATO odluke donositi zasebno unutar svojih institucija.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski opisao je trenutak kao “kritičan” te naglasio da Ukrajina blisko surađuje sa SAD-om i europskim partnerima kako bi se definirali sljedeći koraci. Istaknuo je da je glavni problem zahtjev ruskog predsjednika Vladimira Putina za priznavanjem teritorija koje je Rusija okupirala.
Zelenski upozorava da Putin traži “pravno priznanje ukradenog teritorija”, čime bi se narušili temeljni principi teritorijalnog integriteta i suvereniteta. Dodao je da Ukrajina na pregovorima nastoji zadržati “osjetljive točke”, uključujući oslobađanje svih ratnih zarobljenika i povrat deportirane ukrajinske djece.
Američki plan izaziva zabrinutost zbog ustupaka Ukrajine
Američki prijedlozi koje je objavio CNN sugeriraju da bi Ukrajina trebala prepustiti dijelove Donbasa te ih pretvoriti u rusku demilitariziranu zonu, u koju ruska vojska ne bi smjela ulaziti. Ipak, očekivati od ukrajinske vojske da preda teritorij za koji se borila i gubila živote pokazalo se jednom od najvećih prepreka.
Drugi prijedlog odnosi se na ograničavanje broja ukrajinskih vojnika na maksimalno 600.000, što europski dužnosnici smatraju potencijalno opasnim jer bi ostavio zemlju ranjivom na buduće napade. Washington pritom jasno daje do znanja da očekuje da Ukrajina pristane na sporazum, uz upozorenja o mogućem povlačenju američke vojne pomoći.
Kremlj tvrdi da nije primio novi prijedlog i odbacuje planove za razgovore
Kremlj je poručio da nije službeno primio ažurirani mirovni plan nakon razgovora u Ženevi. Glasnogovornik Dmitrij Peskov rekao je da Moskva prati rasprave i da je svjesna određenih prilagodbi, ali naglašava da “do sada ništa nije primljeno službenim putem”. Dodao je i da nema planova za sastanak s američkom delegacijom ovoga tjedna.
SAD je u nedjeljnom priopćenju naveo da Ukrajina smatra da trenutni nacrt mirovnog prijedloga “odražava njezine nacionalne sigurnosne interese”, nakon višestrukih izmjena usklađenih s američkim, ukrajinskim i europskim dužnosnicima. Međutim, ostaje veliko pitanje hoće li takvi prijedlozi odgovarati Rusiji, koja nije pokazala spremnost na odustajanje od svojih maksimalističkih zahtjeva.
CNN u svojoj analizi zaključuje da će SAD, ako želi postići “trajan i sveobuhvatan mir”, morati pronaći način da uvjeri Kremlj u kompromis — što se trenutno čini izuzetno težim dijelom pregovora.
