Skoro tri desetljeća nakon potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma i dalje se postavlja isto pitanje: što će biti s Bosnom i Hercegovinom? Upravo zato je i prošlotjedno zasjedanje Biskupske konferencije BiH imalo dodatnu težinu. Na njemu se vrhbosanski nadbiskup metropolita Tomo Vukšić osvrnuo na 30. obljetnicu Daytona, naglasivši kako njegov temeljni domet – mir – treba poštovati, ali i podsjetio na ozbiljna upozorenja Crkve iz studenoga 1995.
Biskupi upozoravali na Dayton još prije potpisivanja
Još 8. studenoga 1995., prije parafiranja sporazuma u bazi Wright-Patterson, biskupi BK BiH upozorili su kako Dayton sadrži „proturječja i pogubne nesigurnosti“. Njihova sumnja da takav sporazum neće donijeti pravedan, nego samo bilo kakav mir, danas zvuči – proročki.
Nadbiskup Vukšić podsjetio je na dramatičnu činjenicu: u BiH danas nedostaje 58% katolika koji su ovdje živjeli 1991. godine. Još ranije kardinal Vinko Puljić upozoravao je: „Hrvati će iscuriti iz BiH.“
Veliki dio tih demografskih posljedica povezan je i s naknadnim „amandmanima na Dayton“ koje su nametali visoki predstavnici, često pod opravdanjem tzv. duha Daytona, koji je u praksi vodio prema centralizaciji i majorizaciji.
900 odluka visokih predstavnika – i stanje bez pomaka
Od 1997. međunarodni administratori nametnuli su više od 900 odluka, pokušavajući „tumačiti Dayton“. Rezultat? Prema autoru – BiH i dalje stoji na mjestu.
Američki zaokret i povratak konstitutivnih naroda
Zasjedanje BK BiH vremenski se poklopilo sa sjednicom Vijeća sigurnosti UN-a. Američka veleposlanica Dorothy Shea šokirala je političko Sarajevo porukom:
„SAD više neće raditi na međunarodnim intervencijama. Sada su na potezu konstitutivni narodi.“
Dakle, unatoč godinama negiranja, konstitutivni narodi ponovno se spominju kao temelj BiH.
Dodik: „BiH može opstati samo uz ravnopravnost naroda i entiteta“
Milorad Dodik u kolumni za „Politiku“ podsjetio je da je BiH „rođena iz rata i utemeljena na kompromisu“, te da svako udaljavanje od Daytonskih principa vodi u sukob. Ipak, Ustavni sud BiH odbio je njegovu apelaciju, nakon čega je poručio: „Okrećemo se RS-u, a BiH neka se nosi dođavola.“
Hrvatske perspektive: od konsocijacije do trećeg entiteta
Dragan Čović ponovio je kako je vrijeme za „europsku BiH“ i prelazak ka konsocijacijskom modelu, koji bi osigurao stabilnost i ravnopravnost naroda. Ovoga puta iz Sarajeva je stiglo neuobičajeno – tišina.
Mario Karamatić (HSS) ide korak dalje i tvrdi da je sada idealan trenutak za promjenu izbornog sustava i stvaranje trećeg entiteta, čak i tužbom Hrvatske pred međunarodnim sudovima. Ističe da Čović navodno blokira promjene.
Dodatnu političku težinu daje i najava pet hrvatskih oporbenih stranaka (HDZ 1990, HNP, HSS, HDS, HRS) da će zajednički nastupiti na izborima 2026. – prvi ozbiljan izazov HDZ-u BiH nakon dugo vremena.
Zaključak: vrijeme je za kraj „proturječja i nesigurnosti“
Nakon tri desetljeća Daytonskog poretka, BiH ponovno otvara istu raspravu:
kako izgraditi pravedan sustav u kojem svaki konstitutivni narod ima sigurnost, političku jednakost i budućnost?
„Dosta je proturječja i pogubne nesigurnosti“, stoji u završnoj poruci – jednako aktualnoj kao i 1995.
