Hrvatska planira novi iskorak prema useljenicima i povratnicima iz iseljeništva bez hrvatskog državljanstva, mijenja se Zakon o odnosima s Hrvatima izvan Hrvatske koji će im omogućiti da boravak u Hrvatskoj reguliraju pod povoljnijim uvjetima.
Najavio je to u razgovoru za Hinu državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH Zvonko Milas.
Uz potvrdu, koju će na rok do dvije godine izdavati Ministarstvo demografije i useljeništva, useljenici i povratnici bez hrvatskog državljanstva moći će regulirati svoj boravak, zaposliti se, učiti hrvatski jezik i rješavati svoje državljanstvo, kaže Milas i napominje kako će o zakonu koji to uređuje, svoje mišljenje uskoro dati Hrvatski sabor.
Nije to prvi put da Hrvatska radi iskorak prema svojim iseljenicima, prije pet godina olakšala je stjecanje hrvatskog državljanstva ljudima koji ga nemaju, ali imaju hrvatsko podrijetlo i žele doći u Hrvatsku.
Nakon toga se povećao broj zahtjeva za hrvatskim državljanstvom, posebno iz Južne Amerike, samo 2023. godine riješeno ih više od 6,5 tisuća, kaže Milas i dodaje kako danas oko milijun Hrvata s hrvatskim državljanstvom živi po cijelom svijetu.
To je trećina od oko 3,2 milijuna hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka koliko ih živi izvan Hrvatske i širom svijeta.
Ne slaže se kako je dobivanje hrvatskog državljanstva motivirano samo željom da to bude odskočna daska za odlazak u bogatije članice Europske unije.
– Nisam siguran da toliko Hrvata iz iseljeništva želi učiti hrvatski jezik, a otići dalje, kaže državni tajnik i navodi kako je, dok je to pitanje bilo u nadležnosti njegova Ureda, godišnje znao odobriti i do 500 stipendija za učenje hrvatskog jezika u Hrvatskoj. No, zanimanje za učenje jezika je daleko veće, pa smo pokrenuli i internetske tečajeve koji imaju više od 20 tisuća polaznika, ističe.
Kaže da dobar dio stipendista ostane u Hrvatskoj, da poznaje puno onih koji su se oženili, zasnovali obitelj, zaposlili se. Oni koji se vraćaju u zemlje iz kojih su došli, vrate se drugačiji i svojevrsni su most između Hrvatske i zemlje iz koje su došli učiti hrvatski jezik.
