Niska izlaznost na izborima u pojedinim dijelovima Bosne i Hercegovine otvorila je pitanja o razlozima slabijeg sudjelovanja birača. Posebnu pozornost privukla je Gornja Maoča kod Srebrenika, koja se i ranijih godina spominjala u kontekstu izbornog bojkota. Ipak, dostupni podaci pokazuju da se izlaznost znatno razlikuje od mjesta do mjesta te da se razlozi takvih rezultata ne mogu zaključiti samo na temelju izbornih brojki.
Piše: Zoran Krešić, Večernji list BiH
Uz uvođenje novih izbornih tehnologija, od kojih se očekivalo da pridonesu transparentnosti izbornog procesa, posljednje izbore u Bosni i Hercegovini obilježila je niska izlaznost. Nakon izbora pozornost je usmjerena i na pojedine lokalne sredine u kojima je glasao relativno mali broj upisanih birača.
Među njima su i mjesta koja su se u ranijim istraživanjima i medijskim izvješćima spominjala u kontekstu selefijskih zajednica. Dio pripadnika tih zajednica u prošlosti nije prihvaćao institucionalni autoritet Islamske zajednice BiH. Međutim, nisku izlaznost nije opravdano automatski povezivati s vjerskom pripadnošću ili političkim opredjeljenjem stanovnika bez dodatnih dokaza.
Gornja Maoča ponovno privukla pozornost
Posebno se izdvojila Gornja Maoča, odnosno izborna lokacija na području mjesne zajednice u okolici Srebrenika.
Na internetskoj stranici Središnjeg izbornog povjerenstva BiH uz biračko mjesto 049A059 bila je objavljena obavijest da rezultati za Maoču još nisu preneseni te da će se automatski prikazati nakon što budu zaprimljeni.
Prema navodima iz medijskih izvješća, u ovoj su mjesnoj zajednici i prethodnih godina zabilježeni slučajevi izbornog bojkota. Ipak, za potpuno razumijevanje aktualne izlaznosti potrebno je razlikovati neprenesene rezultate od potvrđenog izostanka glasovanja.
U susjednoj Maoči, koja se nalazi na području Distrikta Brčko, izbori su održani. Prema podacima koje navodi autor, među bošnjačkim kandidatima pobijedio je Bakir Izetbegović.
Gornja Maoča godinama se spominjala kao jedno od poznatijih uporišta selefijske zajednice u BiH. U veljači 2010. godine policija je u sklopu operacije „Svjetlost” provela opsežnu akciju i uhitila sedam osoba zbog sumnji na kaznena djela povezana s ustavnim poretkom i poticanjem vjerske mržnje.
Pojedinci iz te sredine povezivani su i s odlascima na ratišta u Siriji i Iraku. Takvi slučajevi, međutim, ne mogu se pripisivati svim stanovnicima Gornje Maoče niti sami po sebi objašnjavaju njihovo sudjelovanje na izborima.
Gdje je izlaznost bila najniža?
Slabiji odziv birača zabilježen je i na drugim biračkim mjestima u različitim dijelovima BiH. Brojke pokazuju znatne razlike među lokalnim sredinama, zbog čega ih treba promatrati pojedinačno, bez automatskog pripisivanja zajedničkog političkog ili vjerskog obrasca.
Prema podacima navedenima u izvornom izvješću, u Osijeku na području Ilidže glasala su 214 od ukupno 745 upisanih birača, što predstavlja izlaznost od 28,7 posto.
U zeničkom naselju Tetovo glasalo je 190 od 536 birača, odnosno oko 35,4 posto. U Podbrežju je na izbore izašlo 273 od 952 upisana birača, što je približno 28,7 posto.
U Šerićima je Bakir Izetbegović ostvario rezultat iznad prosjeka, dok su u Žepču, prema izvješću, Jezera i Željezno Polje zabilježili izlaznost iznad prosjeka. Ti primjeri pokazuju da se rezultati ne mogu jednako tumačiti u svim sredinama koje su se u javnosti povezivale sa selefijskim ili vehabijskim zajednicama.
Niska izlaznost i u Gornjoj Bočinji, Stogu i Cazinskoj krajini
U Stogu na području Vozuće, u općini Zavidovići, glasalo je 69 od 269 upisanih birača. Izlaznost je iznosila oko 25,7 posto.
Još niža izlaznost zabilježena je u Gornjoj Bočinji na području Maglaja, gdje su glasala 52 od 379 upisanih birača, odnosno približno 13,7 posto.
U Mekišu kod Tešnja na izbore je izašlo 188 od 520 birača, što odgovara izlaznosti od oko 36,2 posto.
U Cazinu je u Stijeni glasalo 160 od 641 upisanog birača, odnosno oko 25 posto. U Šturlićkoj Platnici glasalo je 187 od 705 birača, što je približno 26,5 posto.
Slabiji odziv zabilježen je i u Dubnici kod Kalesije, gdje je glasalo 205 od 801 upisanog birača, odnosno oko 25,6 posto. Na još jednoj lokaciji s 896 upisanih birača glasalo je njih 160, što predstavlja izlaznost od približno 17,9 posto.
Što se može zaključiti iz izbornih podataka?
Podaci s pojedinih biračkih mjesta pokazuju da je izlaznost u nekim sredinama bila izrazito niska, ali sami po sebi ne otkrivaju razloge zbog kojih birači nisu izašli na izbore.
Za pouzdanije zaključke potrebno je usporediti službene rezultate, podatke o izlaznosti iz prethodnih izbornih ciklusa i lokalne okolnosti. Pritom je važno razlikovati potvrđeni bojkot, uobičajeno slabiju izlaznost i situacije u kojima rezultati još nisu bili preneseni ili objavljeni.
Izborne brojke mogu otvoriti važna pitanja o političkom sudjelovanju građana u BiH, ali odgovori zahtijevaju dodatne provjerene informacije i oprez u tumačenju.
